PREVARA BIRAČA Kompenzacijske liste sigurnije od redovnih: Kandidat sa samo jednim glasom može biti izabran u Parlament!

Preporučujemo

Kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka, ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova. Da prevedemo, kompenzacijske liste su siguran način za ulazak u zastupnička tijela kod velikih stranaka i na ove liste obično idu dužnosnici koji dobivaju stranačke privilegije i ne moraju strahovati od preferencijalnih glasova.

“Sigurno je da će do Općih izbora 2018. godine u BiH odlukom o povećanju izbornog cenzusa sa 5 na 20 posto, donijeti da još više u parlamentima i skupštinama imamo izraženiju volju da na mjestima zastupnika, odnosno poslanika sjede stranački ljudi, a ne oni koji će biti rezultat volje i želje samih birača. Političke partije već dugo godina odnosno mandata žele da potpuno zatvore stranačke liste i da time zapravo kreiraju ljude koji će sjediti u parlamentima i skupštinama na način kako ih oni vole i vide tamo, u ovom slučaju sada kako imamo značajan broj ljudi i stranaka koji sjede u parlamentima, evo kažem da će sada to biti još izraženije”, rekao je za Index.ba politički analitičar Almir Terzić.

- -

Kompenzacijski mandati su oni koji znače da politička partija na određen način želi da zbrine svoje kandidate i da zapravo ima provjerene i sigurne ljude u parlamentima i skupštinama, odnosno one koji im se neće ‘oteti kontroli’ i bit’ će slijepi poslušnici svojih političkih partija.

“BiH će sasvim sigurno nakon izbora nazadovati na tom putu. Bilo bi poštenije da su se kandidatske liste zatvorile potpuno, nego da imamo liste u kojima će utjecaj birača sasvim izgledno biti smanjen. Jasno je da će političke partije jasno disciplinirati svoje kandidate tokom izbora i bit ćemo svjedoci nakon izbora, da će više ljudi za koje žele političke partije da sjede tamo – zaista tamo i sjediti, znat ćemo kad se zatvore biračka mjesta da je smanjen utjecaj birača”, kaže Terzić.

Terzić ističe kompenzacijski mandati služe da osoba i sa jednim glasom može biti izabrana u parlamente i skupštine.

“Sasvim je sigurno da to nije demokratski i da je već nekoliko puta bilo, kada se govorimo o povećanjima cenzusa samih političkih partija bilo je upozorenja OSCE misije da se ide ka imperativnom mandatu, što znači da politička partija kreira sisteme ko će sjediti u parlamentu. To nije nimalo demokratski i nije odraz želje glasača i mislim da smo izmjenama koje su uslijedile prije dvije godine vratili se za stepenicu niže, odnosno ukinuli biračima mogućnost da biraju koga žele”, mišljenja je naš sagovornik.

- -

Ti mandati jesu namijenjeni i isključivo za poslušnike. Imamo priliku da vidimo da ljudi sa jako malim brojem glasova ulaze i dobivaju mandate zastupnika i poslanika na određenim razinama vlasti, kaže Terzić i dodaje kako bi najbolje rješenje bilo da se ukinu ili na najmanju razinu smanje.

“Kompenzacijski mandati su podložni manipulacijama, jer opravdanja da ovi mandati služe za nadomještanje broja zastupnika iz sredina iz kojih nije moguće izabrati zastupnika, ne stoje u slučaju BiH. Mi nismo imali priliku vidjeti da je neka osoba izabrana iz Livna ili negdje drugo iz manje sredine. Mi često vidimo da su to ljudi iz najužeg stranačkog rukovodstva i da služi kao određen vid manipulacije”, kaže Almir Terzić, politički analitičar.

Kompenzacijski mandati ne služe tome kako se želi predstaviti u javnosti, već da se zbrinjavaju politički predstavnici koji nemaju adekvatnu podršku glasača u BiH.

“Veliki broj političkih partija, zapravo svim partijama to odgovara, većina da tako kažemo onih koji se u više mandata pojavljuju u parlamentima i skupštinama su i česti korisnici takvih mogućnosti. Često se zvučna imena kriju da su mandat dobili kroz kompezacijski mandat i vidi se kako se kompenzacijski mandati obilato koriste za zbrinjavanje političkih predstavnika, često onih koji ne mogu dobiti mandat redovno. Takvih situacija je bilo mnogo i ranije, ne samo sada, a izbori u oktobru će biti najdrastičniji primjer biračima da biraju koga oni žele”, mišljenja je Almir Terzić.

Terzić smatra i da tamo gdje nema mogućnosti kompenzacijskih mandata, kao izbor članova Predsjedništva BiH i izbor zastupnika skupština kantona u FBiH, vidi ko ima ili nema podršku naroda.

Parlamentarci koji sjede u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zahvaljujući kompenzacijskim mandatima su Saša Magazinović koji je na prošlim izborima dobio 2.489 glasova. Sa kompenzacijske liste Demokratske fronte u državnom Parlamentu sjedi Maja Gasal – Vražalica, kojoj je povjerenje ukazalo 2.527 glasača, kao i SNSD-ova kandidatkinja Milica Marković, kojoj su povjerenje ukazala 7.053 glasača.

Devet od 25 poslanika, koji su ušli na prošlim izborima u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, sa lista kompenzacijskih mandata dobilo je manje od hiljadu glasova birača, a kandidatkinja DF-a Franjka Suzana Galić može se kazati da je rekorder kada je u pitanju uspjeh za ovaj nivo vlasti. Povjerenje su joj ukazala 182 birača, a slijedi je kandidat SBB-a Munib Jusufović, koji je dobio 593 glasa.

U poslaničkoj klupi PFBiH zahvaljujući 625 glasova, sjedi i Azra Hadžiahmetović iz Stranke za BiH. Zahvaljujući povjerenju 670 birača, kompenzacijski mandat dobila je i Nermina Zahirović iz SDA, slijedi Mirela Halilović iz BPS-a sa 888 glasova. Uz Halilović tu je i njen stranački kolega Jusuf Bubica sa 941 glasom.

Kada je riječ o Narodnoj skupštini RS-a, od 20 poslanika koji su ušli u skupštinske klupe sa kompenzacijskih listi, sedam ih je dobilo manje od hiljadu glasova. Rekord, ali u kategoriji najmanji broj glasova, pripao je kandidatu DNS-a Adamu Šukalu, koji je zadobio povjerenje 260 glasača. Slijedi ga Ivana Lovrić, kandidatkinja koalicije Domovina, sa 322 glasa. Zorka Andrić iz NDP-a dobila je 363 glasa, a Zdenka Gojković i Slobodan Protić iz Socijalističke partije dobili su 575, odnosno 607 glasova. Njihov stranački kolega Dragan Ristić imao je 758 birača, a protekle četiri godine u klupama NSRS-a provela je i kandidatkinja DNS-a Neda Petrić zahvaljujući glasovima 846 birača.

Najslikoviti primjer ulaska u vlast zahvaljujući kompenzacijskom mandatu jeste Nermin Vila koji je kao član ugašene stranke ProEns ušao u Federalni parlament sa manje od 60 osvojenih glasova na izborima 2002. godine.

Iako predizborna kampanja formalno nije počela stranački dužnosnici se polako pozicioniraju na redovnim izbornim listama, a možda još veća nervoza vlada za popunjavanje pozicija na kompenzacijskim listama koje su još sigurnije za ulazak u zastupnička tijela kod velikih stranaka.

(Merima Druškić/Ines Sandžaktarević)

Najnovije

Islamska zajednica: Ozbiljno shvatiti prijetnje koje su izrečene u Skupštini RS-a

Rijaset Islamske zajednice reagovao je na prijetnje i uvrede koje se izrečene tokom posebnih sjednica Narodne skupštine RS-a u...