Uskoro bi moglo početi uklanjanje dijela kancerogene deponije koja se nalazi u dijelu nekadašnje industrijske zone u Tuzli. Za tu namjenu sa federalnog nivoa će biti osigurana dva miliona konvertibilnih maraka.
Hemijska industrija u Tuzli je godinama, uz glavne proizvode, stvarala i opasni otpad koji nije propisno odlagan. Decenijama su hemijske materije bile uskladištene u zemlji, ali i na njenom tlu, a kako bi se zvanično utvrdilo o kolikim količinama je riječ, prije dvije godine je počelo otkopavanje jedne od deponija koja se nalazi u krugu nekadašnje kompanije HAK II.
Uz utvrđivanje količina otpada, ustanovljeno je i da je riječ o kancerogenim materijama, koje posredstvom zraka, vode i tla utječu i na zdravlje stanovništva. Zvanične prilike za uklanjanje opasnog otpada sada se stvaraju, s obzirom da će iz federalnog budžeta za tu namjenu biti izdvojena dva miliona konvertibilnih maraka.
Naime, zastupnici SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH izradili su amandman na prijedlog federalnog budžeta za ovu godinu, u kojem je zatraženo izdvajanje dva miliona KM za otklanjanje opasnog otpada iz bivšeg HAK-a u Tuzli.
Amandman je usvojen, a jedan od predlagača Fahrudin Skopljak za Klix.ba kaže da se prilikom njegovog kreiranja vodilo zdravljem građana Tuzle i okolnih općina, s obzirom na to da deponija predstavlja potencijalnu opasnost.
“Ovdje se radi o opasnom materijalu i to nas je vodilo u smjeru predlaganja izdvajanja sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH za njegovo uklanjanje i trajno saniranje. Dalja realizacija je upravo na ovom fondu”, istaknuo je Skopljak.
U amandmanu je navedeno da je dugogodišnja priča da građani Tuzle žive uz kancerogenu deponiju potvrđena te da je tim stručnjaka, koje je imenovala Vlada Tuzlanskog kantona potvrdio prisustvo izuzetno velikih količina opasnog otpada u industrijskoj zoni.
“Radi se o opasnom otpadu kojeg je godinama stvarala hemijska industrija u Tuzli, a koji nije propisno odlagan. Istraživanjem je utvrđeno da se kruks nalazi na dubinu od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 metara kubnih. Ukupna količina iznosi između 1.370 i 1.750 tona. Uzorci prvih pronađenih materija poslani su na analizu u zagrebačku laboratoriju Eurofins, a shodno broju pod kojim je zaveden kruks, riječ je o otpadu koji je nastao iz organskih i hemijskih procesa ili ostatku od reakcija i destilacija. Hemijskom analizom uz kruks utvrđene su i povećane količine hlora u iznosu od tri posto, zbog čega spaljivanje opasnog otpada neće moći biti izvršeno u spalionici Fabrike cementa u Lukavcu”, naglašeno je.
Kako je istaknuto, kruks i ostali hemijski spojevi koji su pronađeni predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva, posebno zbog činjenice jer su zakopani u zemlji, tik uz rijeku Jalu, a nalaze se i u buradima koje je voda dovela do stanja raspadanja.
“Posebno su rizični trenuci kod podizanja podzemnih voda koje mogu dovesti do ispiranja materijala i njegovog daljeg širenja vodotokom. Jedna od realnih opcija je izvoz otpada u inozemstvo gdje će biti spaljen u spalionicama, a što bi okvirno moglo koštati iznad četiri i po miliona konvertibilnih maraka. Važno je da počnemo sa otklanjanjem opasnog otpada te i u narednim godinama zadužit Vladu FBiH da obezbjedi neophodna sredstva da se ovaj problem opasan po zdravlje stanovništa Tuzle što je moguće prije riješi”, zaključeno je u amandmanu.
Otpad koji se nalazi u nekadašnjoj tuzlanskoj industrijskoj zoni nastao je procesima koji su se odvijali u kompanijama Poliolchem, HAK I i HAK II, nad kojima je izvršena privatizacija te se nekada državna imovina danas nalazi u vlasništvu inozemnog investitora.
Žiško: Deponija treba biti uklonjena, ali je loš pristup
Na opasnosti deponije dosad su nebrojeno puta ukazivali ekolozi i aktivisti, koji se i danas zalažu za njeno uklanjanje. Jedan od njih je i Denis Žiško, pobornik zaštite okoliša, a s ekološkog aspekta ističe da je ovaj problem definitivno trebao biti riješen još prije deset ili 15 godina.
“Ali, on se ne treba rješavati tako da se iskopa i zakopa u neku drugu rupu, već na propisan ekološki način pa koliko god da to koštalo. Otpad koji se tamo nalazi je izuzetno opasan, a kruks je samo jedan dio. Vi tamo imate živu i hemikalije koje su kancerogene i nepropisno ostavljene”, navodi Žiško.
S druge strane, naš sagovornik smatra da način na koji se vrši uklanjanje deponije nije pravi, zbog činjenice da se greške drugih sada ispravljaju javnim novcem koji zapravo pripada građanima Federacije BiH.
“Građani FBiH sada plaćaju greške firmi koje su otpad trebale ukloniti u sklopu svog poslovanja. To nije vladin, već novac građana Federacije BiH. Šta su radile inspekcije i zašto nisu na vrijeme kaznile ljude koji su vlasnici tog prostora? Dokad ćemo mi plaćati propuste privatnih ili državnih firmi i inspekcija koji ne sankcionišu zagađivače. Sada imamo situaciju da čistimo prostor kako bi njegov vlasnik mogao nastaviti nesmetano raditi. Dakle, građani će njemu obezbijediti čist prostor koji će on dalje koristiti za zaradu”, zaključuje Žiško.