Nemamo već dugo fer i korektne izbore, ni 2010. ni 2014. a očigledno ni 2018. ako posmatramo odluku Evropskog suda za ljudska prava, izjavila je Lidija Korać, bivša članica Centralne izborne komisije, u jutarnjem programu N1 televizije.
Kako komentarišete radni materijal CIK-a koji se pojavio u javnosti?
“Mislim da je javnost s razlogom i pravom reagirala na radni materijal. Nisu tu reagirale samo političke strnake već i cjelokupna javnost. Radi se o nedovoljnom poznavanju ustavnopravne materije, nedovoljnoj analizi odluke Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića. Da li postoje skrivene namjere ne znam i bilo bi neodgovorno to reći“, rekla je Korać.
Korać je kazala da se Centralna izborna komisija (CIK) potpuno nepotrebno izložila ovakvim kritikama javnosti, ali sa pravom.
“CIK nema mandat s obzirom da je to nadležnost Parlamentarne skupštine BiH, a postoje odredbe Ustava FBiH koje se referiraju na popis iz 1991. godine, pa je samim tim ta odredba neprovodiva. Nekompetentnost i nedovoljna posvećenost analizi ustavnopravne materije dovela je do ovoga.“
Ko je kriv?
“Ako se pažljivo čita odluka Ustavnog suda BiH jasno je da pred Ustavnim sudom CIK nije imao jedinstven stav. U obrazloženju odluke stoji da su članovi CIK-a iznijeli osobne stavove u predmetu po apelaciji Bože Ljubića. Tada se moglo zaključiti da će ovakve stvari biti moguće i da CIK nema jedinstven stav. Nije prvi put da izlaze materijali iz CIK-a i da ne postupaju sukladno ovlastima“, odgovorila je Korać.
Ko “pokriva” greške CIK-a?
“Zna se kome odgovora, sve je riješeno. Posežemo za interpretacijama i intervencijama da ne pričamo šta piše u zakonu. Zastupnički dom PS BiH je imenovao članove CIK-a i ima mogućnost da pokrene odgovarajuće procedure. CIK se treba fokusirati šta je njena nadležnost u pripremi izbora.”
Šta treba uraditi da bi imali fer i korektne izbore?
“Nemamo već dugo fer i korektne izbore, ni 2010. ni 2014. a očigledno ni 2018. ako posmatramo odluku Evropskog suda za ljudska prava. Sud je rekao da su izbori potpuno diskriminatorski, ali smo ih proveli 2010. i 2014. pa ćemo očigledno i 2018. godine“, odgovara Korać.
Gošća Novog dana smatra da je primarno uskladiti Izborni zakon sa odlukom Ustavnog suda BiH.
“To je doista moguće. Pitanje treba vratitit u okvire struke, iako se politika ne može isključiti. Sve što imamo priliku čuti posljednjih dana, malo se ljudi bavilo analizom odluke Ustavnog suda. Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće, slagali se s njima ili ne. Ustav BiH kaže da je BiH slobodna, demokratska država koja funkcionira temeljem demokratskih izbora. Ovo što imamo nisu ni demokratski ni slobodni ni fer izbori“, smatra Korać.
Korać ističe da izbori mogu biti održani, ali da se ne mogu implementirati rezultati za izvršnu vlast u FBiH ako se ovo pitanje ne riješi.
“Biće moguće samo ako se prati šta je rekao Ustavni sud, a i Venecijanska komisija je dala svoje mišljenje.”
Korać smatra da svako rješenje zahtjeva promjenu Ustava FBiH.
“Ustavni sud je rekao da Dom naroda nije dom kantona, već Dom naroda. To je odluka Ustavnog suda. Ako hoćemo da budemo pravna država, da slijedimo put ka EU, moramo uvažvati ono što nam je najviša instanca u zemlji rekla. Mene ne zanima da li to ide na ruku HDZ-u, SDP-u ili bilo kojoj političkoj opciji. Dom naroda treba povećati sa 58 na veći broj i kroz to povećanje omogućiti tzv. pozitivnu diskriminaciju za narode u onim kantonima gdje nezadovoljavaju ustavni princip i odluku Ustavnog suda da budu birani s obzirom na veličinu naroda sa popisa iz 1991. ili 2013. godine. S obzirom na stav Ustavnog suda da se radi o Domu narodu, ovaj Dom je izgubio kapacitet da je dom građana. On ne može imati puni zakonodavni kapacitet kakav sada ima. On bi treba biti ono što jeste, a to je zaštita vitalnog nacionalnog interesa jer je on i dom veta“, govori Korać.
Višesatni pregovori u rezidenciji Lars-Gunnara Wigemarka samo su posljednji u nizu takvih sastanaka održanih posljednih mjeseci. Kako nam je potvrđeno, na stolu je bilo nekoliko prijedloga međunarodne zajednice u vezi sa popunjavanjem Doma naroda Federacije. Među njima i onaj o formiranju takozvanog super-kluba, koji bi činili svi izabrani poslanici iz kantona. Bošnjački poslanici bi, prema tom prijedlogu, birali 17 bošnjačkih delegata u Dom naroda, hrvatski hrvatske delegate, srpski delegate iz reda srpskog naroda, i “ostali” one iz reda nekonstitutivnih naroda.
“Mislim da se tu radi o elektorskom sistemu. Elektorat bi birao po 17 zastupnika iz svakog naroda i sedam iz reda ostalih. Moguće je i to. Ali i rješenje koje je ponudio visoki predstavnik, da svaki kanton sa 1 posto od ukupnog broja stanovnika daje jednog izaslanika u Dom naroda. Sve ovisi o političkoj volji“, smatra Korać.
Bivša članica Centralne izborne komisije ističe da ova odluka, odnosno princip konstitutivnosti, se ne može primjeniti kada je riječ o pitanju članova Presjedništva BiH.
“Ako se raspišu izbori mi ćemo doći u debelu ustavnu krizu jer nećemo moći formirati Dom naroda, nećemo imati Vladu FBiH, predsjednika i potredsjednike. Rezultati izbora će se moći primjeniti za Republiku Srpsku, deset kantonalnih skupština i Zastupnički dom FBiH i Parlamentarne skupštine BiH. Prvi put nakon prvih izbora 1996. godine da se neće implementirati izborni rezultati ako se ovo ne riješi.”
Korać smatra da bi problem mogao biti vrlo brzo riješen kada bi struka sjela i rješavala stvari.
“CIK sada raspisuje izbore 150 dana ranije. Imamo dugačke rokove i to treba skraćivati, jer to nema niti u jednoj evropskoj zemlji da se izbori raspišu skoro 5 mjeseci ranije. Parlamentarna skupština treba skratiti rokove jer ima dovoljno vremena da CIK utvrdi sve što je potrebno i ako postoji i minimum naznaka da bi se mogli dogovoriti da se ostavi prostora još dva mjeseca prostora da se nađe rješenje“, izjavila je Korać.