Kožljak: U strahu od NATO-a Rusija bi mogla prihvatiti ostanak EUFOR-a u Bosni i Hercegovini

preporučujemo

Povodom trenutne političke situacije, najave člana Predsjedništva BiH da će zabraniti djelovanje Oružanim snagama BiH, SIPi, OSA-i i drugim institucijama na prostoru entiteta Republika Srpska razgovarali smo s bivšim vojnim predstavnikom BiH pri NATO-u Alijom Kožljakom.

Kožljak ističe da posljednji potezi Dodika smišljeno služe narušavanju percepcije sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i nemogućnosti institucija BiH da se nose s tim.”On je i izabrao one institucije BiH koje su ostvarile najkvalitetnije reforme i koje su trenutno najreprezentativnije kad je u pitanju integracijski proces BiH. Prema, tome, percpecija sigurnosti u BiH jeste narušena jer je upućena onima koji razumiju procese i koji svakako nasjedaju na ove njegove izjave i najvaljene poteze jer je očigledno da bi takvi potezi doveli do konflikta”, tvrdi Kožljak.

Naglašava da je samim tim percepcija narušavanja sigurnosti prisutna ali da on u stvarnosti ne može realizovati svoje aktivnosti te da nema nikakve mahanizme da dovede u pitanje budućnost Oružanih snaga BiH i drugih institucija.

Formiranje parainsititucija

“Formiranje nekih parainstitucija kada su u pitanju OS BiH bit će odmah sprječene. Dodik to jako dobro zna jer Zakon o Odbrani je precizirao u svom članu 3, da čak i evidentiranje bilo kakvih pripadnika, bilo kakvih formacija, je krivično djelo. Ako naše institucije nisu u stanju to sankcionisati po tom pitanju odma djeluju i EUFOR i NATO”, naglašava Kožljak.

S druge strane, tvrdi naš sagovornik, Dodik je već pokušao kroz entitetske institucije naći alternativu u djelovanju OSA-e i SIPA-e, odnosno da ovo što trenutno radi nije ništa novo.

“On u suštini ima već formirane neke paraobavještajne institucije u RS-u koje su potpomognute, koje su dozvolile, da obavještajne agencije iz Republike Srbije djeluju na teritoriju RS-a i na taj način podrivaju djelovanje državnih obavještajnih i drugih sigurnosnih sluzbi. Dodik nema nikakve mehanizme da kreira neku entitetsku sigurnosnu agenciju poput SIPA-e i OSA-e ali će nastojati da koristeći infrastruktru Srbije i spremnost srbijanskih obavještajnih agencija da djeluju na ovom teritoriju iskoristi to za neke svoje namjere”, kaže Kožljak.

Važnost MAP-a i odluka Vijeća sigurnosti iz 2004. godine

Dodaje da sudjelovanje Bosne i Hercegovine u Programu akcionog plana za članstvo u NATO-u, odnosno MAP-u, nudi državi korist u kontekstu trenutnih dešavanja ali da to ne podrazumijeva aktivaciju člana 5 Washingtonskog sporazuma koji podrazumijeva da će napad na jednu članicu značiti napad na sve njene članice.

“Međutim, NATO nama kao državi aspirantu pruža druge mogućnosti, a to je da NATO uzimajući u obzir tu aspirantsku ambiciju BiH ni slučajnu ne bi volio da bilo koji treći akter ugrozi regionalni balans koji sad postoji i ugrozi sigurnost BiH. Ti alati koji se koriste kroz MAP, a to su stalna i intenzivna saradnja sa svim institucijama u BiH pruža mogućnost NATO-u da na neki način kontroliše i usmjerava procese. Zbog toga, pored ostalog, NATO prvo kontinuirano prati situaciju u BiH, samim tim ima neophodne informacije da u slučaju narušavaju sigurnosti, ne u skladu s MAP-om, već u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti u UN-a iz 2004. preuzme tu ulogu sigurnosnog garanta koji je dobio po Dejtonskom sporazumu ako EUFOR nije u mogućnosti da to uradi”, ističe Kožljak.

Na pitanje da li je potrebna nova odluka samih članica NATO-a da pokrenu intervenciju u Bosni i Hercegovini Kožljak ističe da se u NATO-u odluke donose konsenzusom i da je takva odluka već donesena.

“NATO već ima mandat da djeluje i ne treba nikakva nova odluka u tom smislu. Donosiće se odluka šta je to okidač za NATO djelovanje i oko toga će se postić konsenzus. Postoji već odluka da u slučaju narušavanja sigurnosti NATO bude aktiviran. Samo će se u slučaju da se to desi pregovarati koji je to momenat. Ne moraju sve članice NATO-a da se angažuju po tom pitanju. To nije ni potrebno, dovoljno je da u skladu s tom već donesenom odlukom, države koju su spremne da djeluju, djelovaće po okriljem NATO-a”, tvrdi Kožljak.

Beograd zna granice

Dodaje da postoji dovoljan nivo već sad donesenih odluka da zbog narušavanja sigurnosti NATO bez ikakvog oklijevanja angažuje snage u Bosni i Hercegovini.

“Takva odluka je već saopštena Beogradu, zna je i gospodin Dodik. Slična je saopštena i po pitanju Kosova. Vidite da su veoma oprezni, Generalštab Vojske Republike Srbije a i sam predsjednik Aleksandar Vučić kada su u pitanju aktivnosti na Kosovu. Direktno je saopšteno šta se može uraditi, dokle se toleriše i kada NATO bezrezervo djeluje. Pa vidite indirektno Vučić na neki način, a i sam Dodik svoj streteški pristup nastoje iskomunicirati kada su u pitanju ove činjenice”, kaže Kožljak.

Produženja mandata EUFOR-u?

Kožljak ističe da bi se prilikom glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovinu, uprkos najavama Rusije da će glasat protiv, moglo desiti suprotno.

“Nisam siguran da će Rusija ostati pri tom stavu iz razloga što su sada svjesni da ako se ne da podrška EUFOR-u odgovornost za sigurnost će preuzeti NATO. Tako da se ovih dana komunicira to pitanje. U svakom slučaju generalno slijedi rasplet u narednih mjesec dana i mislim da će se taj rasplet desiti prije donošenja odluke o produženju mandata EUFOR-u. On obuhvata puno šira pitanja. Dešavaju se intenzivni razgovori na relaciji Brisel-Moskva, Berlin-Moskva, London-Moskva, i Pariz-Moskva i ti razgovori pored ostalog obuhvataju ovo”, zaključuje Kožljak za Klix.ba.

Najnovije

Husić: Povećanje cijene uglja nema dodirne tačke sa povećanjem cijene struje

Ukoliko dođe do poskupljenje uglja i plaćanja poreza i doprinosa rudarima doći će do poskupljenja struje, izjavio je ranije...