Krvava drama u Nagorno-Karabahu koja je u proteklih mjesec i po odnijela stotine života vojnika i civila završila je 9. novembra potpisivanjem primirja sukobljenih strana uz pokroviteljstvo Rusije.
Historija sukoba Armenije i Azerbejdžana duga je više od tri decenije. Da li je konačno došao kraj tome?
Prema svjetskim medijima koji su imali na uvid potpisani sporazum, Azerbejdžanci imaju mnogo razloga za zadovoljstvo. Tako je dogovoreno da Armenija vrati Azerbejdžanu region Kelbadžar do 15. novembra, a Lačin do 1. decembra, dok će lačinski koridor širine pet kilometara ostati u rukama Armena. Time bi se osigurala veza Armenije i Nagorno – Karabaha, bez uticaja na status grada Šuši. Armenija mora do 20. novembra predati i dijelove Adgamskog i Gazahskog regiona Azerbejdžana koje trenutno drži.
Predviđeno je da će Azerbejdžan i Armenija ostati na trenutnim položajima i da će razmijeniti ratne zarobljenike, dok će u Karabahu, duž linije razdvajanja, biti raspoređeni isključivo ruski mirovnjaci, kojih će biti 1.960. Kako se armenska vojska bude povlačila, tako će ruski mirovnjaci biti raspoređivani. Kontingent ruske vojske će ostati u Nagorno-Karabahu narednih pet godina, što će se produžiti ukoliko nijedna od strana u roku od šest mjeseci pre isteka tog roka ne zatraži njihovo povlačenje.
Čestitajući Azerbejdžanu na oslobađanju okupiranih teritorija, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u utorak je nazvao sporazum o Nagorno-Karabahu velikom pobjedom Bakua, prenosi Anadolu Agency (AA).
– I dalje ćemo se zalagati za Azerbejdžan. Ovaj dogovor je veliki uspjeh i pobjeda Azerbejdžana. Zemlja, koja je bila pod okupacijom 30 godina, je oslobođena – naglasio je Cavusoglu na konferenciji za novinare u glavnom turskom gradu Ankari.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je objavio da su Azerbejdžan i Armenija potpisali sporazum o stvaranju potrebnih uslova za dugoročno i cjelovito rješenje dugotrajnog sukoba oko Nagorno-Karabaha.