On je u prijedlogu naveo da je javno djelovanje Leposavića od izbora na funkciju ministra 4. decembra odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma lidera tri pobjedničke koalicije iz septembra 2020, koji su potpisali Krivokapić (Koalicija “Za budućnost Crne Gore”), Aleksa Bečić (“Mir je naša nacija”) i Dritan Abazović (“Crno na bijelo”), što je bio programski osnov za formiranje Vlade.
Krivokapić pojašnjava da je ovim sporazumom predviđeno da će nova demokratska vlast odgovorno sprovoditi sve međunarodno priznate obaveze, potpuno i posvećeno realizovati sve reforme neophodne za punopravno članstvo Crne Gore u EU.
– U tom smislu uvažavanje međunarodnih sudskih instanci od suštinske je važnosti za prihvatanje osnovnih civilizacijskih postulata na kojima se zasniva EU – naveo je Krivokapić i dodao da je Leposavić svojim odgovorom na dešavanja u Srebrenici doprinio rastu međuetničkih tenzija u Crnoj Gori.
Krivokapić je istakao da je narušena obaveza Crne Gore proistekla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU kojom se ova zemlja obavezala na punu saradnju sa Haškim tribunalom, iskazano je nepoštovanje Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici i Deklaracije iz 2009. kojom je ovaj dokument prihvatila Skupština Crne Gore.
– Ne ulazeći u lično mišljenje koje Leposavić ima o ratnim događajima u bivšoj Jugoslaviji, smatram da postoji objektivna odgovornost za ovakvo njegovo činjenje i da je bio dužan da kao ministar zadužen za oblast pravde i manjinskih prava, iskaže poseban senzibiltet u odnosu na pravosnažne sudske odluke i osjećanja manjinskih naroda u Crnoj Gori – naveo je Krivokapić.
Premijer je još juče zatražio ostavku i pokrenuo postupak smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog njegove izjave da će “priznati da je u Srebrenici počinjen genocid kada se to nedvosmisleno utvrdi” i osporio legitimitet suda u Hagu.