Krug 99: Na Balkanu je i dalje glomazan državni aparat koji generira sukobe

preporučujemo

Balkan je od ’90-ih godina postao sinonim za intenzivno nasilje i nacionalizam, rekao je prof. dr. Siniša Malešević, University College, Dublin, član Kraljevske irske akademije, ANUBiH i Evropske akademije nauka – Academia Europaea

Govoreći kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 na temu “Ratovi, nasilje i ideologije: Balkan od 19-tog stoljeća do danas” rekao je da su dugotrajno organizirano nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti uglavnom fenomen 20. stoljeća.

– Možemo početi od toga da je Balkan postao od ’90-tih godina sinonim za nekakvo intenzivno nasilje, nacionalizam, sa tim poznatim terminima kao drevna mržnja, balkanizacija, koje su naravno pogrešne – pojasnio je Malešević.

Podsjetio je da se ti termini nisu koristili od 1945. do ’90-ih godina.

– Ono što pokušavam na ovom predavanju pokazati jeste da je to nasilje bilo vrlo sporadično do 20. stoljeća, događalo se u određenim povijesnim epizodama, ali je intenzitet nasilja bio poprilično nizak. Sličan slučaj je sa ideologijama. Na Balkanu nema većih ideoloških diskursa modernih ideologija kao liberalizma, socijalizma i konzervatizma, nacionalizma sve do kraja 19. i početkom 20. stoljeća kao veliki fenomeni. Znači, dugotrajno organizirano nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti uglavnom su fenomen 20. stoljeća – kazao je Malešević.

Prema njegovim riječima, kada se pogledaju balkanski ratovi 19. stoljeća, to je otprilike oko devet većih ratova i konflikata i buna.

– To je početak stvaranja nekakvih samostalnih država na interijalnim prostorima. Imamo vrlo slabe, neprofesionalne vojne organizacije, lošu infrastrukturu, prilično nerazvijena društva i na neki način modernizacija kreće tek početkom uspostavljanja tih nekakvih državnih struktura krajem 19. stoljeća – pojasnio je Malešević.

Podsjetio je da u “20. stoljeću imamo velike ratove s velikim brojem žrtava – oko osam velikih ratova”.

Pročitajte:  Husagić: BiH konačno mora postati dio modernog demokratskog svijeta

– Ovdje je zanimljivo stvaranje tih masovnih državnih aparata koji su preduslov za stvaranje velikih vojnih i policijskih snaga. Posljedica toga su velikim dijelom ratovi koje imamo od 20. stoljeća. U ratovima ’90-ih jedna od posljedica zašto su ratovi bili tako krvavi zbog toga što je postojalo ogromno naoružanje koje je ostalo od JNA i koji je koristio u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini protiv civila, uglavnom – izjavio je Malešević.

Kako je kazao, sada u 21. stoljeću vidimo kako se na neki način nastavlja birokratski aparat.

– I dalje je velik i glomazan, a isto tako neučinkovit i korumpiran. Osim Bosne i Hercegovine, sve države na Balkanu izrazito su centralizirane i imaju prilično veliku policiju. Hrvatska je ’80-ih imala oko 11.000 policajaca, sad ih ima više od 20.000 – rekao je Malešević.

Smatra da se na neki način vidi da taj “državni aparat koji je bio preduvjet za nasilje i ratove i dalje raste i glomazan je po cijelom Balkanu”.

– Na neki način možemo reći da su nacionalne ideologije prilično nerazvijene u ovom dijelu svijeta sve do 20. stoljeća. Možemo reći da nacionalizam kao i druge ideologije je nešto što ovdje dolazi s vrha, od političkih elita koje nastoje stvoriti novu državu – istaknuo je Malešević.

Mišljenja da sada živimo u društvima koja su izrazito pismena.

– Jezici su standardizirani, postoji visoka kulturna produkcija. Ne postoji konsenzus oko ratova iz ’90-ih i to ne samo između društava koja su ratovala, nego unutar društava. Postoji velika generacijska podjela – dodao je Malešević.

Najnovije

Abazović: Bilo bi mi logično da budem smijenjen

Nakon što je premijer Zdravko Krivokapić danas zakazao hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj će pokušati da...