Znate li šta je akrilamid?
Laički rečeno, on nastaje reakcijama između aminokiselina i šećera koje se odvijaju na visokim temperaturama. Najveće količine nastaju u namirnicama koje su bogate škrobom te se izlažu temperaturama iznad 120 stepeni.
Znate li da ovaj sastojak unesen oralnim putem u organizam lako apsorbira u probavnom sistemu, a zatim distribuira do svih organa gdje se metabolizira?
Ustvari, jedan od glavnih produkata koji nastaje je glicidamid, koji se smatra odgovornim za mutaciju gena i posljedično – nastanak tumora. Ovo su dokazala i tragična ispitivanja na životinjama. Pored toga, dokazan je i štetan učinak na mozak, reproduktivni sistem i normalan rast i razvoj ploda. I mada je teže dokazati u kojoj mjeri utječe na čovjeka, smatra se da najveći učinak ima – na djecu, ali i starije ljude – sve koji imaju slabiji imunitet.
Čak je i Vanjskotrgovinska komora BiH objavila da je, što je pržena namirnica tamnije boje to je veća koncentracija akrilamida.
On je prirodni nusprodukt prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama. Problem je u količini ovog sastojka.
Tako je Europska agencija za sigurnost hrane prije tri godine donijela mišljenje u kojem je zaključila da prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim skupinama.
Dosta teorije. Znate li da naši, bosansko-hercegovački slatkiši sadrže upravo ovaj sastojak? Vjerovatno ne znate, jer se to krije daleko od očiju javnosti.
Krajem 2017. godine bh. keks vraćen je sa granice sa Hrvatskom. Razlog odbijanja je visoka razina akrilamida, kako nam je potrdio glasnogovornik Agencije za sigurnost hrane BiH Dalibor Vidačak, koji je također potvrdio da se ista stvar desila i u novembru prošle godine. Svi vraćeni proizvodi su bili uništeni.
Ipak, krajem prošle godine Večernji list je došao u posjed dokumenata u kojim se navodi da se radi o kompanijama Vispak iz Visokog i DAŽ iz Zvonika.
Tačnije, vraćeno je 1296 kilograma Petit biscuits keksa proizvođača Vispak d.d. Visoko, pakiranja od 1000 grama, s rokom upotrebe do 10. oktobra 2018. godine, te 418,60 kilograma Kogo sendvič keksa, pakiranja od 230 grama, s rokom upotrebe do 24. januara 2019. godine proizvođača DAŽ d.o.o. Zvornik.
Niko nije odgovorio da li je ovakav keks u prodaji i u našoj zemlji.
Kao što je već napisano, akrilamid je prisutan svakako u namirnicama, ali je problem u količini koja je zabranjena u EU, ali kod nas i dalje nije. Kako je objavio Večernji list tada, maksimalna dopuštena količina je 500 mikrograma po kilogramu.
Znate li koliko su naši keksi iznosili?
Razina u onom iz Zvornika je bila 730, a iz Visokog 655 mikrograma po kilogramu.
Podatke o zadnjoj turi, koja je vraćena sa granice, nemamo jer će biti poznati nakon inspekcijskog nadzora. A nadležne institucije također nikada nisu objavile zvanični spisak firmi koje su vraćene sa granice prošle godine.
VTK BiH i nadležna Agencija su održale sastanak u decembru prošle godine sa ovim firmama, ali nisu željeli objaviti spisak tih kompanija niti tačan iznos otrovnih sastojaka. Firme su samo upozorene da svedu akrilamid na minimum.
Očito je da nam je potrebna nova zakonska regulativa. Trenutno Agencija za sigurnost hrane BiH izrađuje Pravilnik o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani. Želi se postići da se uspostave mjere za ublažavanje učinaka referentih vrijednosti kako bi se smanjio ovaj sastojak, a uredba Komisije EU će se početi primjenjivati od 14. aprila 2018. godine. Možda ćemo se i mi usaglasiti do tada sa ovim uredbama.
Ako ne zbog nas, onda zbog naše djece i budućih generacija ove zemlje koje zaslužuju jesti samo provjerenu hranu, koja je dozvoljena prema svim propisima.
Do tada, čini se da će nadležne institucije i dalje kriti kompanije koje krše propise evropskih zemalja. A mi.. mi ćemo i dalje jesti domaće – samo 387.
(Ines Sandžaktarević)
