Na današnji dan prije 27 godina ubijen je tadašnji ministar vanjskih poslova Republike BiH Irfan Ljubijankić. Tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine funkciju ministara vanjskih poslova Republike BiH, obavljali su Haris Silajdžić, Irfan Ljubijankić i Muhamed Šaćirbegović. Od trojice ratnih ministara kraj rata nije dočekao dr. Irfan Ljubijankić. Poginuo je u ranim jutarnjim satima 28. maja 1995. godine, u posljednjim mjesecima rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, na području Slunjskih brda, kod sela Kremen, koje se nalazi na cesti između Slunja i Cetingrada u Hrvatskoj.
Helikopter kojim je putovao s improviziranog vojnog aerodroma Ćoralići kod Cazina prema Zagrebu srušili su raketom pripadnici tzv. Srpske vojske Krajine (SVK). Pored dr. Ljubijankića, u letjelici su bili Izet Mehmedagić, zamjenik ministra pravde Republike BiH, Mensur Šabulić, savjetnik u Ambasadi Republike BiH u Zagrebu, major Fadil Pekić, pripadnik MUP-a Republike BiH i osobni pratitelj ministra Ljubijankića, te pilot (N. Dudajev) i dvojica članova posade (Mirsad Dupanović i Mihail Maksumenko Grigorijevič). Dan ranije, ministar Ljubijankić i njegovi saradnici prisustvovali su Konstituirajućoj sjednici Unsko-sanskog kantona, prvog federalnog kantona u BiH.
Postoje razne špekulacije oko rušenja helikoptera 1995. godine i ubistva ratnog ministra vanjskih poslova BiH. Zračni most između Zagreba i Ćoralića kod Cazina trajao je 14 mjeseci, od juna 1994. do augusta 1995. godine. Obavljeno je blizu 100 letova, a oborene su samo dvije letjelice – transportni avion početkom augusta 1994. (sa sedam Ukrajinaca, članova posade) i helikopter 28. maja 1995. godine, kada je poginuo ministar Ljubijankić.
Smrt Irfana Ljubijankića i njegovih saputnika do danas nije do kraja rasvijetljena, niti je iko odgovarao za ovaj zločin, iako postoje pouzdane indicije ko su počinioci ovog zločina. Ranijih godina u javnosti se moglo čuti kako u Tužilaštvu BiH postoji formiran predmet o smrti Ljubijankića i drugih, ali nikada se nije govorilo o sadržaju, niti su javnosti poznati detalji da li je Tužilaštvo BiH ikada odmaklo dalje od “formiranja predmeta”. Tijela i ostaci helikoptera u kojem je bila bh. delegacija prikazani su nakon pogibije na brojnim televizijama.
Smrt dr. Ljubijankića iz poštene i plemenite porodice Zarifa efendije, imama bihaćke džamije Fethija, kao i smrt našeg dajdže Hamdije Pozderca, pokazuje sličnost u tri momenta. Prvo, obavijena je velom tajne. Drugo, da politika nikad nije do kraja definisana, i treće, oba bijahu Krajišnici! Posebnost dr. Ljubijankića kao ljekara, umjetnika, čovjeka iz naroda, će se isticati kroz vrijeme pred nama. Suosjećam s porodicom, oni su najveći gubitnici, posebno djeca. Također, poznavao sam i dr. Mensura Šabulića, direktora bihacke bolnice. Bio je laf – napisao je na svom Facebook profile Hamdija Lipovača, bivši premijer Unsko-sanskog kantona i bivši gradonačelnik Bihaća i član Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Ljubijankiće je rođen 26. novembra u Bihaću. Po profesiji je bio doktor, specijalizirajući otorinolariongologiju i cervikofacijalnu hirurgiju. U dva navrata je kao doktor radio i u Libiji.
Jedan je od osnivača SDA i bio je prvi predsjednik Općinskog odbora SDA Bihać. Međutim, ono što je zanimljivo je da na prvim višestranačkim izborima 1990. godine nije bio ni na jednoj kandidatskoj listi. Ipak, SDA je na općinskom nivou u Bihaću te 1990. godine odnijela veliku pobjedu. Poslije je imenovan i u Glavni odbor DSDA, a u trenutku pogibije bio je i predsjednik Glavnog odbora Stranke.
Na sjednici tadašnje Vlade RBiH 23. juna 1994. godine izabran je za ministra vanjskih poslova RBiH. Nepunih godinu dana nakon toga je poginuo.