Francuski predsjednik Emmanuel Macron izvršio je neke promjene u vladi u četvrtak dok se nastoji pomaknuti iz niza kriza od svog reizbora prošle godine, rekli su vladini izvori.
Nakon sedmica nagađanja da bi mogao promijeniti premijerku, 45-godišnji predsjednik rekao je u ponedjeljak da njegov izbor i dalje ostaje Elisabeth Borne.
Od svog reizbora u maju prošle godine, Macron se suočio sa žestokim uličnim protestima zbog vrlo nepopularne penzione reforme kao i krizom krajem prošlog mjeseca kada su nemiri izbili širom zemlje.
Savjetnici i ministri dugo su raspravljali o tome treba li Macron izvršiti veliku reviziju kabineta kako bi signalizirao novi početak, ali na kraju su promjene bile ograničene.
Najvažnija promjena bila je smjena Papa Ndiayea, prvog crnog francuskog ministra obrazovanja, za kojeg se unatoč solidnom intelektualnom profilu smatralo da nema političkog iskustva i nije naišao na podršku među Macronovim saveznicima.
Njegov nasljednik je Gabriel Attal (34), bivši vladin glasnogovornik i trenutni ministar za poslove javne uprave i javne račune te zvijezda u usponu u Macronovoj administraciji, rekli su izvori za AFP.
Ministrica unutrašnjih poslova Marlene Schiappa također je smijenjena nakon što se uplela u skandal oko upravljanja javnim fondom za borbu protiv islamskog ekstremizma koji je objavila 2021. godine.
Feministička aktivistica također je razljutila svoje kolegice pozirajući za magazin Playboy usred protesta zbog Macronove penzione reforme, kojom je dob za odlazak u penziju podignuta sa 62 na 64 godine.
Francuska je dobila novog ministra zdravstva Aureliena Rousseaua, koji je prethodno bio šef kabineta premijerke Borne.
Macronova popularnost ostaje i dalje slaba, ali se počela oporavljati nakon gotovo rekordnog pada u aprilu, pri čemu je 31 posto ispitanika u anketi provedenoj 5. jula reklo da ima pozitivno mišljenje o njemu.
Nemiri izazvani policijskim ubistvom tinejdžera u predgrađu Pariza 27. juna trajali su četiri noći intenzivnih sukoba, s oko 3.700 ljudi uhapšenih i stotinama javnih zgrada koje su oštećene u ovim nemirima.
Nasilje, najgore od 2005. godine, smirilo se nakon raspoređivanja oko 45.000 pripadnika snaga sigurnosti, uključujući elitne policijske snage i oklopna vozila.