Mali broj firmi u Federaciji Bosne i Hercegovine iskoristio je Uredbu Vlade Federacije BiH o isplati neoporezive pomoći radnicima u iznosu od 450 KM.
Razloga je više, a ekonomisti upozoravaju da mnoge kompanije u Federaciji pokušavaju održati likvidnost.
U protekla četiri mjeseca 8.707 firmi u FBiH isplatilo je ukupno 48.458.101,61 KM pomoći, što je zanemarivo s obzirom na to da je u Federaciji registrovano otprilike 27.000 poslovnih subjekata.
Iz Porezne uprave Federacije BiH za Faktor su dostavili podatke za februar, mart, april i maj.
U februaru je 2.553 firmi isplatilo pomoć za 48.544 radnika, u iznosu 13.717.076,17 KM. U martu je neoporezivu pomoć isplatio 3.067 poslovnih subjekata za 60.623 radnika, u iznosu od 16.670.109,91 KM.
U aprilu je 2.637 firmi isplatilo pomoć za 55.447 radnika, ukupno 14.919.965,25 KM. U maju je to učinilo samo 450 firmi za 11.806 radnika, u iznosu 3.150.950,28 KM.
To znači da poslodavci nisu iskoristili ni polovinu od ukupnog iznosa od 100 miliona KM koje je Vlada FBiH predvidjela za ovu namjenu.
Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH, za Faktor je izjavio da je iznos isplaćene pomoći zanemariv, te smatra da je glavni razlog to što poslodavci žele sačuvati likvidnost, s obzirom na velike fiskalne namete, te da čekaju priliku da iskoriste drugu uredbu Vlade FBiH koja se odnosi na očuvanje radnih mjesta.
Naglašava da je teško razdvojiti privatni i javni sektor jer to ne rade ni Porezna uprava FBiH ni Federalni zavod za statistiku.
– Kada je riječ o korištenju jednokratne pomoći, znamo da je prošle godine prema odluci Vlade FBiH jednokratna pomoć isplaćena dva puta, ali opet nismo imali jasnu statistiku – ističe Čavalić.
Nije se desilo usklađivanje plaća
Dodaje da postoji više razloga zbog kojih poslodavci ne koriste dovoljno mogućnost isplate neoporezive pomoći radnicima.
– To vidimo i po skromnom rastu prosječne plaće u Federaciji BiH jer se nije desio očekivani efekat usklađivanja plaća. Zašto? Moguće je da veliki broj kompanija ima problema s likvidnošću i da, iako je pomoć neoporeziva, jednostavno nemaju sredstava. Gotovina je možda već iskorištena za održavanje tekuće likvidnosti i zadržavanje zaposlenih – rekao je Čavalić.
Napomenuo je i da se trenutno otprilike 60.000 radnih mjesta čuva zahvaljujući trošenju više od stotinu miliona KM iz federalnog budžeta.
– Zbog toga kompanije imaju motiv da zadrže makar jednog zaposlenog jer ako daju otkaz, gube pravo na pomoć. Moguće je da svoja sredstva koriste za očuvanje postojećih radnih mjesta zarad pomoći Vlade, što im smanjuje mogućnost da koriste opciju neoporezive pomoći za povećanje plaća radnicima u višim platnim razredima – pojašnjava Čavalić.