Migrantska kriza: Ilegalni prelasci na kritičnoj tački na Drini

31

Kritična tačka kada je u pitanju ilegalni prelazak granice između Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) je na rijeci Drini, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miljan Bobar, glasnogovornik Policijske uprave Zvornik, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

„U toku proteklih 10 mjeseci na području ove Policijske uprave je evidentirano 708 lica za koja postoji sumnja da su na ilegalan način prešli granicu, dolazeći iz Srbije. Policijski službenici uprave Zvornik u saradnji sa Graničnom policijom su ove prelaske evidentirali preko rijeke Drine, odnosno, uz granični pojas, a to znači neposredno uz Drinu“, kaže Bobar.

Ilegalno je u Bosnu i Hercegovinu prešao i Azlan iz Pakistana, i to iz pravca Srbije. U Bosnu i Hercegovinu je došao prije sedam mjeseci i trenutno se nalazi u Bihaću, na zapadu Bosne i Hercegovine.

“Sa 10 prijatelja sam preplivao rijeku i došao ovdje. Nismo imali ničiju pomoć”, kaže Azlan za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nedovoljan broj graničnih policajaca koji bi kontrolisali istočnu granicu Bosne i Hercegovine prema Srbiji i Crnoj Gori, te nedostatak adekvatne opreme, neki su od razloga zbog kojih je moguć ilegalni prelaz.

Bosna i Hercegovina, prema navodima direktora Granične policije Zorana Galića, trenutno ima samo 15 posto policijskih službenika predviđenih za zaštitu zelene granice, odnosno jednog službenika na 25 kilometara granice.

Iskazano u brojkama, kako je za RSE navela glasnogovornica Granične policije Franka Vican, nedostaju hiljade policajaca na granici.

„Prema sistematizaciji radnih mjesta policijskih službenika Granične policije BiH od broja 2.426 u ovom trenutku nepopunjeno je 329 mjesta. S obzirom na migrantsku krizu, Granična policija je napravila novu procjenu prema kojoj nedostaje oko 1.300 policijskih službenika, kako bi se osigurale bh, granice a posebno kritične točke nezakonitih prelazaka“, kaže za RSE glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican.

Najveći broj graničnih policajaca Bosne i Hercegovine, kako je za RSE potvrđeno iz Granične policije, raspoređen upravo na granici sa Srbijom i Crnom Gorom, a ni uz ispomoć policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, nije dovoljno za veličinu granice i pritisak na nju.

RS i Dodik odbili angažman Frontexa i Oružanih snaga

Na dnevnom redu Predsjedništva Bosne i Hercegovine u junu 2019. godine bio je prijedlog da se na granici, kao ispomoć, angažuju Oružane snage BiH. Prijedlog je odbio aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

„Tu odluku neće moći donijeti. Oružane snage nemaju tu nadležnost. Ja sam prije godinu tražio takvu mjeru. Nije podržana i ja sam se pomirio s tim”, rekao je tada Dodik, te poručio da, kao član Predsjedništva BiH iz RS-a, ne može prihvatiti da se vojska raspoređuje na granici sa Srbijom i Crnom Gorom.

Odbio je i potpisivanje sporazuma sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Frontex) koje se 19. februara našlo na dnevnom redu Predsjedništva BiH. S obzirom da su tada druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić bili za, te preglasali Dodika, on je iskoristio ustavno pravo da Odluku proglasi destruktivnom po vitalni entitetski interes (Republike Srpske) i već dan kasnije, 20. februara zatražio sjednicu Skupštine tog entiteta kako bi se izjasnila o tome. Uvođenje Frontexa je nazvao mazohističkim iz razloga „jer bi se migranti zadržavali u BiH”.

Narodna skupština RS je 27. februara poništila odluku Predsjedništva o raspoređivanju snaga Frontexa u BiH. Iako su u zaključku naveli kako u većem dijelu on „nije sporan“, sporan je način.

“Ali je neprihvatljivo da bude usvojen bez saglasnosti i učešća Ministarstva unutrašnjih poslova RS, s obzirom da je u njegovoj nadležnosti najveći dio graničnog pojasa kojeg se Sporazum tiče, kao i zbog činjenice da se Sporazum ovakvog značaja pokušava usvojiti preglasavanjem člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske”, navedeno je u usvojenom zaključku.

Bosna i Hercegovina parafirala je Sporazum sa Frontexom krajem 2018. godine, međutim, potrebno je da se sporazum i zvanično potpiše, kako bi snage ove evropske Agencije pomogle domaćim agencijama da osiguraju granice i bore se sa ilegalnim migracijama.

Mada je Narodna skupština RS Dodika obavezala da “pokrene novu inicijativu i pregovore” za zaključivanje novog sporazuma o dolasku Frontexa, ali “uz obavezno poštovanje mišljenja i stavova nadležnih organa RS”, to ni do danas nije učinjeno.

Interesi i politički inat

Bosna i Hercegovina plaća cijenu političkog inata, jer se inicijative da se ojača Granična policija nikada nisu mogle usvojiti, smatra član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH Zukan Helez.

„Nekoliko puta smo pokušavali u Predstavničkom domu Parlamenta BiH da pokušamo da ojačamo ljudstvo, da izdvojimo sredstva kroz budžet s amandmanima za bolju opremu da se nabavi, da se povećaju plate tim ljudima“ kaže Helez uz napomenu da nijedna inicijativa nije prošla.

Interesi su, smatra Helez, veliki, a migrantska kriza je samo još jedan od njih.

„To je problem godinama i to je postalo sistem koji omogućava prolaz ljudi, robe, kapitala i time gubi i država i društvo“, tvrdi Helez.

BiH trenutno ima samo 15 posto policijskih službenika predviđenih za zaštitu zelene granice, odnosno jednog službenika na 25 kilometara granice (na fotografiji granični policajci BiH u potrazi za migrantima u blizini rijeke Drine)

BiH trenutno ima samo 15 posto policijskih službenika predviđenih za zaštitu zelene granice, odnosno jednog službenika na 25 kilometara granice (na fotografiji granični policajci BiH u potrazi za migrantima u blizini rijeke Drine)

Vijeće ministara BiH odobrilo je na sjednici 10. septembra zapošljavanje tri stotine kadeta. Evropska komisija je u sklopu projekta pomoći BiH u upravljanju migracijama “IPA Special measures III”, između ostalog, odobrila finansiranje troškova osnovne obuke u iznosu od 2.250.000 KM, a obuka e početi 2021. godine. Ali, prema saopćenju Vijeća ministara BiH, njihov angažman na terenu očekuje se,, tek u aprilu 2022. godine.

„Ono što će Vijeće ministara raditi je da povećava kapacitete Granične policije. Obezbijedilo je sredstva za rad Granične policije i odobrili smo zapošljavanje oko 170 ljudi“, izjavio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija na pitanje RSE, nakon završenog sastanka u Doboju entitetskih premijera i Tegeltije, 27. novembra, šta će ta institucija uraditi da riješi probleme kontrola granice.

O Pravilniku starom 20 godina po kome sada radi Granična policija još nema govora, u Vijeću ministara BiH.

Sami se, napominje Vican organizuju, te su rasporedili snage duž granice sa Srbijom i Crnom Gorom.

„Od početka godine do 26. novembra pripadnici GP su spriječili 10 861 osobu u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice“, kaže Vican, navodeći da sami podaci govore o kakvom se pritisku radi.

Odgovor na upit RSE o tome sa kojim se problemima suočavaju na granici sa BiH, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, nije stigao.