Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala objavila je danas izvještaj o nezakonitim finansijskim tokovima u Bosni i Hercegovini. U izvještaju su obuhvaćeni i Srbija i Crna Gora.
Navedeni izvještaj sadrži informacije o mehanizmima pomoću kojih se novac, nezakonito zarađen, prenosi u kao i iz privrede i iz njih inviduama koji se bave kriminalnim aktivnostima, piše Focus.ba.
Globalna incijativa je, kako se navodi, u BiH otkrila da se dio javnog novca usmjerava prema nevladinim organizacijama (NVO) i organizacijama civilnog društva (OCD) na osnovu političkog favorizovanja.
– Složeni etnički sastav BiH doveo je do mnoštva reprezentativnih organa i rastuće potrošnja javnog sektora. Prema dostupnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 organizacija civilnog društva, a stručnjaci navode da je samo 15.000 aktivnih. Osim toga, u Bosni i Hercegovini postoji 1.300 nevladinih organizacija za koje se procjenjuje da su naprimjer potrošile 64 miliona eura u 2007. sa malo vidljivih rezultata. Oko 40 posto sredstava se ovim organizacijama odobrava bez javnih konsultacija – stoji u izvještaju.
Reprezentativni primjer ove vrste “kronizma”, kako se navodi, može se naći u Gradu Sarajevo. Kako su naveli, prema povjerljivim informacijama, rutinski se daje oko 410.000 eura bez javnosti konsultacije.
– Godišnje se usmjerava oko 100.000 do 150.000 eura organizacijama mladih, kulturnim i sportskim udruženjima dodijeljenim putem javnog procesa. Ali oba tipa primaoca su često povezani sa političkim partijama. Iako nisu svi koruptivno isplaćeni iznosi, uvjereni smo da dobar dio jeste – ističe se.
Nadalje, kako se navodi u izvještaju, bilo je i mnogo primjera brčanskih političkih partija povezanih sa koruptivnim finansiranjem.
– Na primjer, od planiranih dva miliona eura izdvajanja nevladinim organizacijama u 2018. godini, jedan službenik je dodijelio više od 325.000 eura različitim fiktivnim organizacija. Na nivou ministarstava postoje dodatni dokazi o korupciji. Jedan sagovornik iz Uprave za indirektno oporezivanje naveo je značajne prevare oko oporezivanja naftnih derivata u proteklim godinama, ali ovo nije propisno istraženo zbog političkog pokroviteljstva direktora – ističe se u izvještaju.
U Bosni i Hercegovini i Srbiji, dalje se ističe, utaja poreza koji se plaćaju za zaposlene široko je rasprostranjena.
Uposlenicima se daju minimalne plaće, a ostatak primanja se plaća gotovinom.
Bivši istražitelj finansijskog kriminala u BiH izvjestio je za Globalnu inicijativu u kojoj mjeri je ova firsta nezakonitog toka novca široko rasprostranjena. Naveo je i da je široko rasprostranjena pojava izbjegavanja carinskih kontrola, izlaženje u susret krijumčarima, tolerancija države prema sivoj ekonomiji…
Utaja poreza je, ističe se, značajan problem u sve tri zemlje. Srbija u prosjeku gubi 100 miliona eura godišnje, dok Crna Gora, sa privredom jedne desetine veličine Srbija gubi do 60 miliona eura. Bosanskohercegovački građani koji su zaposleni primaju do polovine svojih plaća u gotovini.
Dostupne procjene ukazuju na to da više od 20 posto tržišta duhana u Crne Gore i Bosne i Hercegovina je nezakonito, a zemlje djeluju i kao tranzitne zemlje u tom smislu.
Također, kaže se u izvještaju, pranje novca se obično procjenjuje na između 2-5% posto BDP-a,što je ekvivalent od 402 miliona do jedne milijarde eura u Bosni i Hercegovini, 110–275 miliona eurau Crnoj Gori i jedne do 2,5 milijardi eura u Srbiji samo u 2020. godini.