Milioni za saniranje “bezopasnog” mulja

Preporučujemo

Grad Mostar u srijedu je objavio javnu nabavku za uslugu zbrinjavanja 600 tona mulja proizvedenog u četiri mjeseca s 30 posto kapaciteta rada mostarskih kolektora, a rok za izvršenje radova je pola godine.
Iz gradske blagajne je, prema proračunu za ovu godinu, za transport i odlaganje otpada, pijeska i digestiranog mulja s pročistača osigurano 605.000 maraka. Novac izdvojen za probni rad pročistača, bez troškova električne energije, umjesto prošlogodišnja gotovo dva miliona, umanjen je na 400.000 KM. Troškovi utroška struje za pročistač, prema proračunu, iznose 612.000 KM.

Skrivena studija

Iz Mreže Naše društvo godinama ukazuju na komunalne probleme u gradu, pa tako i na ovaj. Tvrde da je Grad izradio elaborat za zbrinjavanje mulja, te im je nejasno čemu toliki novac ako iz Gradske uprave kažu da on nije opasan.
Mi smo o tome pisali i govorili kada smo vidjeli stavku u budžetu da je predviđen toliki novac za zbrinjavanje mulja, dok iz Gradske uprave uporno tvrde da je mulj bezopasan, riječi su Marina Bage iz Mreže Naše društvo, koji javno pita: Ako je mulj bezopasan, čemu onda tolika suma.

image

– Ovim pokazuju da s tim muljem ima problema. I studija koju su naručili od Građevinskog fakulteta govori o sličnim iznosima, potrebnih za odvoz i spaljivanje opasnog mulja u najbliže zemlje EU, koje imaju specijalizirane spalionice za takvu vrstu otpada. I tu studiju su krili od očiju javnosti, naglašava Bago i dodaje kako im preostaje da čekaju reakcije Tužilaštva.
– Pozivamo Tužiteljstvo koje vrši istragu utroška novca za komunalne djelatnosti u Mostaru da se izjasni. Što se tiče narušavanja kvalitete okoliša i što se tiče raspolaganja našeg novca za komunalne djelatnosti, grad je zaista u jednom lošem i tužnom stanju. Ovo je sigurno slučaj broj jedan u BiH kada je korupcija u pitanju te ugrožavanje zdravlja stanovništva, kazao je.

- -

Gradnja kolektora u Mostaru većinom je finansirana novcem stanovnika Švedske, putem Ambasade te zemlje u BiH

Zabrinjavajući je i podatak koliko na godišnjoj razini u HNK-u oboli ljudi od karcinoma, na šta su iz ovog udruženja takođe ukazivali.
– Napominjem da hiljadu i po ljudi godišnje u HNK-u oboli od karcinoma i to uglavnom respiratorni i probavni trakt, navodi Bago.
Probleme koji su se pojavili zbog nefunkcionalnih kolektora primijete i građani. Tokom obilnijih padavina ulice odmah poplave.

Pravna borba

Mulj za koji se sada izdvajaju velika sredstava prije godinu je završio na deponiji Uborak. Iz Građanske inicijative Jer nas se tiče pribojavaju se da on ponovo ne završi na nelegalnoj deponiji.

– Život pored deponije u ljetnim mjesecima je neizdrživ, imamo pojavu i mrtvih ptica, vjerovatno od velikog zagađenja i mirisa koji se šire s deponije. Sada i oko kolektora imamo tu priču, traže gdje smjestiti mulj koji su nama donosili. Ne bi me začudilo da se ponovo na Uborak istrese, jer ovdje je sve moguće, tvrdi predsjednik Inicijative Omer Hujdur.
Aktivnosti Građanske inicijative trenutno su smanjene zbog sudske zabrane koju su građani dobili te imaju zakazano ročište 31. ovog mjeseca. Kada završi pravna borba, najavili su da će nastaviti aktivnosti na zatvaranju deponije.

Najnovije

Prekinuta sjednica Zastupničkog doma FBiH: Nije bilo većine za usvajanje dnevnog reda

Zastupnički dom Parlementa Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj, 22. redovnoj sjednici trebao je razmatrati devet tačaka dnevnog reda,...