Tako će BiH dobiti SDR-ova u vrijednosti od oko 150 miliona eura po kamatnoj stopi manjoj od 0,5 odsto, a da zauzvrat neće morati sprovesti nijednu reformu, na kojoj je do sada insistirao MMF kao uslov za zaključenje novog aranžmana.
Podsjećanja radi, svi dosadašnji programi MMF-a su se odvijali na način da je BiH samo trebalo da obeća da će sprovesti reforme, a MMF je ili davao kompletan iznos kredita, ili prvu tranšu. Nakon što bi dobila novac, BiH bi “zaboravila” na obećanje vezano za reforme. Aranžmani su obično zaključivani krajem ljeta, pred izbore u BiH, kada je novac strankama uvijek bio najpotrebniji. Prošle godine, prvi put, MMF je insistirao da BiH neće moći dobiti sredstva dok se ne obaveže da će sprovesti reforme koje traži EU, poput jačanja kontrole tokova novca.
BiH, u najvećoj mjeri vlasti RS, odbile su ove uslove jer su ih smatrali prenosom nadležnosti (jedinstveni registar računa fizičkih lica u Centralnoj banci), a MMF nije pristao da pod tim uslovima zaključi aranžman. Sredinom prošle godine MMF je BiH odobrio bezuslovni kredit od 350 miliona evra, a vlasti BiH su kao obavezu prihvatile da će ako dobiju ova sredstva pristati na novi aranžman. Nakon što su novac dobili, obećanje je ponovo zaboravljeno.
Sada je MMF na nivou Upravnog odbora, odnosno samog vrha MMF-a odlučio da zemljama članicama, radi prevladavanja krize izazvane kovidom, bezuslovno dodijeli ova sredstva, a novac će dobiti i BiH, iako je odbila da ispuni reforme.
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, potvrdio je za “Nezavisne novine” da su SDR alokacije u pripremi i da će biti dodijeljene BiH tokom godine.
“Alokacije će pomoći zemljama članicama da dođu do resursa koje mogu potrošiti na vakcine i podršku za ekonomski oporavak“, rekao nam je Jewell.
Istorijski gledano, MMF je uvijek bio strog u dodjeljivanju sredstava, a BiH je iz nekog razloga izuzetak. Jedan od izvora “Nezavisnih novina” nam je objasnio da je popustljivost MMF-a prema BiH nekarakteristična u odnosu na to kako MMF postupa s drugim zemljama. On nam je naveo primjer Ukrajine, objasnivši da ta zemlja mora da sprovede vrlo teške reforme da bi uopšte došla u priliku da započne pregovore s MMF-om o novom aranžmanu. Za razliku od Ukrajine, BiH samo treba da formalno prihvati minimalne uslove i može dobiti iznos.
Dodjeljivanje SDR-ova funkcioniše na način da svaka zemlja članica MMF-a dobije iznos u odnosu na kvotu koju uplaćuje. Zemlja koja dobije SDR-ove onda može da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a i da SDR-ove zamijeni za neku od valuta na osnovu koje se SDR formira, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da nije iznenađen da je međunarodna zajednica ponovo popustila bh. političarima, koji odbijaju da sprovedu reforme.
“Ovi posljednji pregovori koje je MMF vodio su rijedak primjer nečega što je ličilo na kredibilitet i dosljednost da ovog puta neće biti novca ako vlasti ne sprovedu reforme. Ako BiH zaista dobije ovaj novac, to će poslati poruku da vlasti mogu raditi šta hoće, a da će novac uvijek dobiti”, rekao je Gavran.
Podsjetio je i na slučaj “Sejdić i Finci” i na činjenicu da je međunarodna zajednica prvo insistirala da se ta odluka mora sprovesti, a onda je snizila kriterije.
“Bh. vlasti samo treba dovoljno dugo da odbijaju sprovođenje reformi jer znaju da će međunarodna zajednica na kraju popustiti“, kaže Gavran.