– Mi se sada nalazimo u fazi mirovanja što se tiče migracija odnosno migrantskog vala. Nalazimo se u zimskom periodu kada na području kantona boravi tri do tri po hiljade migranata. Kada su u pitanju smještajni kapaciteti Sedra, Borići, kada je u pitanju Miral, kada je u pitanju Lipa, to je otprilike taj kapacitet – rekao je Ružnić u razgovoru za Anadoliju i dodao:
– Postoji jako mali broj divljih kampova. Ono što nam je najbitnije je da smo sve ranjive kategorije uspjeli zbrinuti. Porodice, porodice s djecom, žene samci i djeca bez pratnje, oni su uveliko smješteni u Sedri i Borićima i ta dva kampa funkcionišu bez ikakvih problema.
Sigurnosna situacija se, kako je rekao, također popravila kada je u pitanju migrantski val.
– Ono što smo mi uvijek upozoravali, znači i u oktobru 2018. kada smo preuzeli vladu, uvijek smo govorili ‘doći će zima i moramo se pripremiti za zimu’. Tada je samo na ulicama grada Bihaća bilo 9.500 migranata, da ne kažem drugih općina – rekao je Ružnić.
Podsjetio je da je upozoravao na pojačani migrantski val na proljeće i 2019. i 2020. godine, rekavši da je pozivao i na pripreme na novi migrantski val.
Upozorio je da se BiH treba pripremiti za proljeće 2021., kada je u pitanju novi migrantski val.
– Samo na Unsko-sanskom kantonu, ono što smo mi uspjeli evidentirati u proteklih tri godine, je došlo 94.500 migranta – podsjetio je kantonalni premijer.
Istakao je da “moramo hitno donijeti kratkoročne mjere, odnosno dugoročne mjere kada je u pitanju pozicija Bosne i Hercegovine” naspram migrantske krize.
– Prije svega, pod hitno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mora odrediti kotu koju može ‘nositi’ Bosna i Hercegovina kada su u pitanju migranti. Druga stvar je hitno uspostavljanje koordinacije, znači ta vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti, jedna vertokala u kojoj su i Crveni križ i medicinske i policijske ustanove s jedne i međunarodne organizacije s druge strane. Znači, bez te koordinacije nećemo napraviti ništa – rekao je Ružnić.
Sljedeća stvar koja se mora donijeti, smatra Ružnić, je Strategija upravljanja migracijama, a ukoliko je ne možemo donijeti ili prepisati, možemo donijeti planove kako i na koji način upravljati migracijama.
Premijer USK-a Ružnić je naglasio i značaj zaštite istočne granice BiH, podsjetivši da postoji 15 udarnih tačaka na kojima migranti prelaze u BiH i koje se moraju suzbiti.
Sljedeća stvar koju, prema mišljenju Ružnića, treba uraditi je ravnomjerna raspodjela migranata, odnosno kampova.
– Svi migranti koji borave na području USK-a su za deportaciju, prema važećim zakonima to je slučaj i s migrantima na području Kantona Sarajevo – rekao je.
Neophodna je, smatra Ružnić, i izmjena i dopuna postojećih Zakona o azilu i Zakona o strancima, koji se moraju prilagoditi, jer postojeći zakoni ne poznaju ovakvu vrstu migracija
Potrebno je i kapacitiranje Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima, koja ima jako mali broj inspektora na terenu.
– Neophodna je i evidencija svih organizacija koje rade s migrantima, kao i kontrola novca, jer sve što je rađeno je rađeno novcem međunarodne zajednice, i hvala im na pomoći. Međutim, kada je u pitanju kontrola novca država se mora uveliko uključiti u kontrolu – kazao je.
BiH, smatra Ružnić, dugoročno mora ići ka jednom zajedničkom institucionalnom djelovanju jer novi pakt o migracijama i azilu Evropske komisije predviđa da sav višak migranata bude vraćen na vanjske granice EU i da se svi dolazeći migranti zadrže na njenim vanjskim granicama.
– U tom paktu mi smo na najvećem udaru, jer smo svojevrsno ostrvo u EU, jer možemo postati i jedna velika čekaonica za migrante – kazao je Ružnić.