Unatoč brojnim akcijama i zapljenama, tržište duhana i duhanskih proizvoda se i dalje suočava s izazovima ilegalne trgovine. Crno tržište duhana nije samo problem unutar granica Bosne i Hercegovine, već i u drugim zemljama u regiji i zato je njegovo rješavanje još kompleksnije od onoga kako to može izgledati sa strane.
U isto vrijeme, pojavljivanje novih kategorija proizvoda iziskuje potrebu da se svi nadležni na našem tržištu detaljno upoznaju sa prirodom i regulativom ovih proizvoda.S ciljem što veće upućenosti u ova pitanja, te bolje podrške nadležnim institucijama, krajem maja na Vlašiću je održana edukativna radionica, koja je okupila oko 80 predstavnika institucija za nadzor nad tržištem.
Radionica je na stol iznijela neke važne teme, a organizovana je kako bi se predstavnici agencija za provedbu zakona na svim nivoima bolje upoznali s trenutnom situacijom, novim trendovima u ovom području te pružili još kvalitetniju podršku u borbi protiv crnog tržišta duhana.
Šta je do sada poznato?
Jedna od ključnih tačaka o kojima se govorilo tokom radionice, a koja je većini poznata, jeste visoka stopa ilegalne potrošnje duhanskih proizvoda. Prema istraživanju agencije IPSOS iz 2023. godine, ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini iznosi 35%.
Volumen ilegalnih cigareta porastao je više od četiri puta u prethodnoj godini te su to najčešće cigarete koje dolaze s markicama iz Kosova ili potpuno bez poreznih markica. Prosječna cijena ilegalnih cigareta približava se cijeni legalnih te za sada iznosi 4,3 KM po paklici, što nije drastična razlika u odnosu na proizvode u regularnom prometu.
Potrošnja ilegalnog rezanog duhana također predstavlja veliki izazov, čineći 30,9% ukupne potrošnje duhanskih proizvoda. Iako je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana u 2023. godini smanjena za 11% u odnosu na 2022. godinu, i dalje je to značajno veće u poređenju s prethodnim godinama. Prema udjelu među pušačima, čak 97% njih se odlučuje za ilegalni rezani duhan.
Svi ovi proizvodi, naročito rezani duhan, najčešće se nabavljaju na pijacama, kod uličnih prodavača, “poznanika”, ali i online kanala, što je posebno bilo izraženo tokom pandemije koronavirusa.
Nove kategorije: Bitno je znati razlike i njihovu svrhu
Tokom edukacije, prisutni su dobili bolji uvid u proizvode novih kategorija. Riječ je o e-cigaretama, grijanim duhanskim proizvodima te nikotinskim vrećicama, koji danas postaju sve popularniji među potrošačima, jer su dobra alternativa pušenju. .
Odmah na početku, napomenuli su na razliku među nikotinskim vrećicama i snusom, koja je ranije izazivala konfuziju u javnosti. Naime, snus je proizvod koji sadrži duhan te je zabranjen u EU i BiH, osim u Švedskoj, dok nikotinske vrećice ne sadrže duhan i smatraju se proizvodima s potencijalno smanjenom štetnošću.
Prema svjetskim naučnim istraživanjima, kategorije novih proizvoda su potencijalno manje štetne od klasičnih cigareta, zbog toga što kod njih izostaje proces sagorijevanja. Upravo zato, mnogi od tih proizvoda koriste se i kao vid pomoći u potpunom prestanku pušenja. Njihovu manju štetnost i efikasnost potvrdilo je i istraživanje globalne nezavisne mreže istraživača Cochrane.
Zemlje poput Švedske, Velike Britanije i Francuske, kao i Novi Zeland, SAD i Japan, već uveliko koriste ove alternativne proizvode u svojim strategijama smanjenja štete od duhana kako bi smanjile broj pušača klasičnih cigareta. Da je koncept uspješan, dokazala je Švedska, smanjivši u posljednjih 15 godina stopu svojih pušača s 15 na 5,6%. Tako, došla je na korak od toga da postane prva “bezdimna” zemlja u EU.
Govoreći o BiH, a prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, gdje je moguće izračunati učinak prelaska pušača na e-cigarete u državama regije, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete ako se aktivno potaknu na ovu alternativu, iznosi 80.400.
To je trostruko više od procijenjenog broja pušača u Bosni i Hercegovini koji svake godine samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti.
Crno tržište ostaje veliki izazov, ali akcije nastavljaju činiti svoje
Znajući sve ovo, a i uprkos naporima državnih agencija da suzbiju crno tržište duhana, ono i dalje predstavlja izazov s kojim se ne izlazi baš tako jednostavno na kraj. Ilegalni trgovci i dalje pronalaze načine da dođu do potrošača, dok istovremeno konzumenti nastavljaju kupovati ilegalne proizvode, čak i svjesno znajući da su oni štetni za njihovo zdravlje.
Intervencije i zapljene sprovode se više nego ikad, što će se u narednom periodu samo nastaviti.
Pa tako, u nedavnoj akciji UIO BiH pod nazivom “ZMAJ II” oduzeta je količina duhana i cigareta u vrijednosti od 58.000 KM. U toku akcije, privremeno je oduzeto 7.049 paklica cigareta bez akciznih markica, 58 kilograma sitno rezanog duhana te vaga za duhan. Naravno, ovo nije jedina takva intervencija.
“Zahvaljujući” crnom tržištu duhana, državne agencije svakodnevno imaju pune ruke posla, a opciju da borba bude što efikasnija, dijelom su stavili u ruke i građanima.
UIO BiH krajem marta ove godine je započela četvrtu kampanju “Stop švercu”, pozivajući i građane da prijave nezakonitu prodaju duhana i duhanskih prerađevina. Kampanja je završena dodjelom nagrada za najbolji novinski članak ili TV prilog koji se bavi problemom crnog tržišta duhanskih proizvoda u BiH.
Prvu nagradu osvojila je Svjetlana Šurlan (Bloomberg), čiji je članak na analitičan način posebno istakao važnost suzbijanja crnog tržišta cigareta i doprinijeo podizanju svijesti javnosti o ovom problemu. Drugu nagradu za svoje članke i TV priloge dobili su: Dejan Tovilović (Capital.ba), Dino Bezdrob (Klix.ba), Kristina Sekerez (ATV) i Enisa Aletić (Nova BH).
Dodijeljene su nagrade za najbolja novinarska izvješća na temu crnog tržišta duhanskih proizvoda u BiH
Njima su nagrade uručene na prijemu u Banjoj Luci odakle je poručeno da su mediji važna karika u lancu borbe protiv šverca duhana te da su rezultati iz godine u godinu sve vidljiviji.
Cilj kampanje “Stop švercu” je dodatno smanjenje crnog tržišta i povećanje svijesti o značaju legalne trgovine duhanskim proizvodima. U posljednjih pet godina, od kada se provodi, vrijednost oduzetih cigareta i duhana koji su se prodavali na crnom tržištu iznosila je oko 12,5 miliona KM i, što je rezultat uključivanja građana i medija u kampanju.
Na kraju radionice, učesnici su se složili da su ovakve edukacije od ključne važnosti za poboljšanje koordinacije i efikasnosti u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom. Istakli su potrebu za preciznijim propisima i regulativama usmjerenim na suzbijanje crnog tržišta duhana, kao i za prilagodbom zakona i strategija za kategorije novih proizvoda, koje doprinose oslobađanju zemlje od ovog problema.
Osim ekonomskih i zdravstvenih aspekata, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima ima i negativne socijalne implikacije. Stoga, redovno pružanje edukacije i razmjene iskustava među nadležnim institucijama, ključ su za uspješno suočavanje sa svim izazovima koje ona donosi