OD 11 zaraženih krpeljnim meningoencefalitisom u Hrvatskoj ove godine, čak osam ih je s područja Primorsko-goranske županije, od kojih su dvije osobe umrle od posljedica bolesti.
CIJEPLJENJE
Pročelnica Upravnog odjela Primorsko-goranske županije za zdravstvo Đulija Malatestinić rekla je da je Gorski kotar postao žarište širenja te bolesti. Širi se ubodom krpelja, prenositelja virusa sa zaraženih glodavaca na druge životinje i ljude.
Malatestinić je izvijestila da je županija osigurala besplatno cijepljenje za sve koji su zbog posla prinuđeni boraviti na područjima na kojima ima opasnih krpelja. To su šumari, sjekači, komunalni redari, pripadnici HGSS-a i brojni drugi. Upućen je poziv svim gradovima i općinama Gorskog kotara da prijave osobe za cijepljenje.
Voditelj županijskog Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dobrica Rončević rekao je da je u sprečavanju zaraze najbitnija prevencija. Tako se preporučuje odlaziti u šume ili travnata područja u odjeći dugih rukava i nogavica te se zaštititi repelentom, sredstvom koje odvraća kukce, prenijela je Hina.
SIMPTOMI
Inkubacija kod krpeljnog meningoencefalitisa može potrajati do dva tjedna, pa se zaražena osoba poneki put ni ne sjeća uboda ili ga nije ni primijetila. U prvoj fazi simptomi su slični drugim virusnim oboljenjima, poput gripe, pa i koronavirusa, rekao je Rončević. Ako se bolest ne liječi, može doći do jakih glavobolja i paraliza, uključujući paralizu disanja.
Krpelju treba do jednog dana da pronađe mjesto gdje će ubosti i početi sisati krv, pa ga se može ukloniti tuširanjem i pregledom tijela nakon povratka iz prirode. Na sličan način se može zaraziti i lajmskom boreliozom, potencijalno teškom bolešću, koja se u prvoj fazi može uspješno liječiti antibioticima. Četiri od osam pacijenata zaraženih meningoencefalitisom u Primorsko-goranskoj županiji bili su zaraženi i bakterijom uzročnikom borelioze, kazao je Rončević.
Na području Gorskog kotara su se 2005. pojavili prvi slučajevi zaraze ubodom krpelja, za koje se sumnjalo da je riječ o meningoencefalitisu. Sljedećih godina poboljšan je postupak laboratorijskog otkrivanja bolesti, pa su se godišnje registrirale do tri oboljele osobe, do sadašnjeg značajnijeg povećanja.