Uzgoj pšenice u Bosni i Hercegovini u vrijeme globalnih ekonomskih turbulencija izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu postaje prava avantura. Usljed poskupljenja goriva, sjemena i mineralnog gnojiva, poljoprivrednici u Federaciji BiH dovedeni su u situaciju da siju manje, dok su neki čak odustali od proizvodnje jer umjesto zarade idu u gubitke.
Ova jesenje sjetve skuplja je do 30 posto. To je rezultiralo time da u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine zasijano znatno manje pšenice nego ranijih godina, neki čak tvrde i za 50 posto. S druge strane, u manjme bh.entitetu zasijano je više hektara pšenicom nego lani. Razlog tome je što u Republici Srpskoj poljoprivrednici imaju podsticaje, dok u Federaciji BiH to nije slučaj.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, potvrdio je da poljoprivrednici očekuju subvencije od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS od 500 KM, kao i dodatne subvencije koje će biti definisane novim pravilnikom.
“Ovogodišnji agrarni budžet je oko 180 miliona KM, što znači da će on pomoći poljoprivrednicima da na kraju ipak ostvarimo neku dobit”, rekao je Marinković.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika FBiH Tuzlanskog kantona, kazao je da u Federaciji BiH nikad manje nije posijano, jer ljudi nisu mogli da finansiraju sjetvu koja je bila enormno skupa.
“Poljoprivrednici u RS su u mnogo boljem položaju nego poljoprivrednici u Federaciji. Treba biti realan i reći istinu, a istina je da u Republici Srpskoj poljoprivrednici imaju podsticaje, dok kod nas toga nema”, rekao je Hasanović i dodao da su pojedini poljoprivrednici iz bojkota prema vlasti odlučili da ove godine ne siju pšenicu.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH potvrdio je da je ovo najskuplja sjetva u historiji.
“Cijena za jedan hektar premašuje 3.200 KM. Postoje procjene stručnjaka da je dovoljan iznos od 2.500 KM, ali tu nije uračunat zakup zemljišta jer većina proizvođača zakupljuje plodne povrršine bilo od države, bilo od privatnika. U troškove proizvodnje ulaze sjemena, gorivo, zemljište, mineralno gnojivo, insekticidi…, a to sve košta – kazao je Bićo.
On tvrdi da je netačan podatak da je zasijano za 50 posto manje površina nego ranije, ali je potvrdio da je sjetva smanjena.
“ Nije u pitanju 50 posto, to je pretjerano. Tačno je da je znatno manje površina posijano. Zašto? Razloga je mnogo. Poskupjelo je sjeme, đubrivo, gorivo… Istovremeno, pšenica je berzanska roba, zbog čega proizvođači ne mogu biti sigurni da li im se uopće isplati upuštati u tu avanturu. Bilo je govora da će Federalna direkcija robnih rezervi otkupljivati domaće proizvode, novac im je dostavljen, ali ništa od toga – istakao je Bićo.
Podvlači kako i ovo što se posijalo nije kvalitetno.
– Jednosatavno, ljudi su kod svih stavki koje utječu na proizvodnju pšenice birali one jeftinije. Zbog toga će i urod biti manje kvalitetan – rekao je Bićo.