Napredak talibana u Afganistanu doveo je susjedni Iran u neizvjesnost, ali čini se da islamska republika usvaja pragmatičan pristup i traži zbližavanje s talibanima.
Šitski Iran strahuje od priljeva izbjeglica koji bježe od sektaškog nasilja, uz opasnost da ideološki suparnik preuzme vlast u susjedstvu.
Reformistički list Etemad upozorio je u nedjelju na “neugodne posljedice ako na vlast dođu ekstremistički i nasilni pokreti poput talibana, od poplave izbjeglica do osnaživanja opasnih sekti, koje dijele talibansko mišljenje, na našim istočnim granicama”.
Talibani tvrde da kontrolišu oko 85 posto zemlje. To je uznemirilo zvaničnika u Iranu, koji dijeli granicu s Afganistanom dugu više od 900 kilometara.
Iako Iran već dugo poziva vojsku Sjedinjenih Država da napuste Afganistan, također se boji posljedica ukoliko se talibani, koji su vladali od 1996. do invazije pod vodstvom SAD-a 2001. godine, vrate na vlast ili ako zemlja jednom padne opet u haos.
Iran “pokušava balansirati između ideološke sklonosti islamske republike militantnom antiamerikanizmu i druge velike nužnosti očuvanja sigurnosti na istočnom krilu zemlje”, rekao je Clement Therme, istraživač s Europskog univerzitetskog instituta u Italiji.
Jedan od ključnih strahova je novi priljev izbjeglica iz zemlje u kojoj je UN-ova agencija za izbjeglice već upozorila na “neposrednu humanitarnu krizu”. Agencija kaže da je Iran već primio gotovo 3,5 miliona Afganistanaca, koji čine gotovo četiri posto njegove populacije. Svaki daljnji priljev dodao bi izazovima s kojima se suočava zemlja koja je već zaglibila u ekonomskoj krizi od ponovnog uvođenja američkih sankcija 2018. godine.
Iranski zvaničnici potvrdili su prošle sedmice da je granica s Afganistanom “mirna i sigurna” nakon što su talibani rekli da su zauzeli ključni prijelaz. Međutim ultrakonzervativni iranski list Kayhan upozorio je na potencijalne posljedice sektaškog nasilja u susjedstvu.
“Talibani insistiraju da nemaju ništa protiv šiita i da poštuju granice Irana, ali talibanski pristup izgrađen na sili znači da se šiiti i granice naše zemlje suočavaju s neizvjesnom budućnošću”, navodi se.
Povratak talibana također je izazvao strahove da bi džihadisti povezani s tzv. Islamskom državom također mogli dobiti čvršće uporište u Afganistanu.
Teheran nikada nije prihvatio vladavinu talibana, optužujući konzervativnu sunitsku skupinu za progon značajne šiitske manjine u Afganistanu. Teheran je čak išao dotle da je sarađivao sa Washingtonom protiv talibana.
Ipak tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova, a sada najviši diplomat Mohammad Javad Zarif, koji se zalagao za to partnerstvo, ovog je mjeseca bio domaćin “međuafganistanskog sastanka” koji je uključivao talibansko izaslanstvo.
Iranski dužnosnici više su puta naglasili da, iako talibani nisu rješenje afganistanskih problema, oni su “stvarnost” i moraju biti “dio budućeg rješenja” oko kojeg su se složili Afganistanci.
Akademik Saeed Laylaz pozvao je na “uravnotežene odnose” s tom skupinom, rekavši da bi to moglo biti “vrlo moćno oruđe za iranske diplomatske ciljeve u regiji i svijetu”.
Podrška toj poziciji daleko je od jednoglasne, a posljednjih dana u iranskim medijima i među svećenstvom traju intenzivne rasprave.
U četvrtak je Veliki ajatolah Safi Golpayegani izdao saopćenje upozoravajući vladu da bi “bila velika, nepopravljiva pogreška vjerovati talibanima. Međutim Therme je rekao da iranski dužnosnici zauzimaju pragmatičan pristup zasnovan na premisi da se talibani “čine manje opasnima od IS-a”, s kojima se iranske skupine u Iraku i Siriji već godinama bore.
Talibani su “islamističko-nacionalistički pokret, a ne transnacionalna džihadistička skupina”, rekao je Therme.