Hladna fronta napustila je BiH 2. jula i svakog narednog dana očekuju se sve veće temperature zraka uz obilje sunčanog vremena. Ljeto će, prema prognozama, biti sparno i veoma toplo, usprkos ovoj hladnijoj epizodi koju smo imali na kraju juna, kazao je u razgovoru za Index.ba amater meteorolog Nedim Sladić.
Kraj juna obilježile su dosta niže temperature nego što je to uobičajeno, pa su tako jutarnje temperature u Sarajevu iznosile 12 stepeni, a ostaće zabilježeno da je 27. juna glavni grad BiH bio drugi najhladniji evropski grad poslije Reykjavika.
Upitali smo Sladića šta je bio uzrok hladnog vremena za ovo doba godine i koliko se ustvari klima u BiH i svijetu promijenila.
“Promjena vremena koja je prvobitno sa jugoistoka, a potom i sa sjeveroistoka zahvatila Bosnu i Hercegovinu krajem juna uzrokovala je niže temperature nego što je bio običaj prošlih godina kada su nerijetko vladale tropske vrućine i koje su bile za oko 3 stepena niže od prosjeka. Ona je sa sobom povukla i hladniji zrak direktno sa sjevera Europe dok je pri prednjoj strani bloka zapadnije od nas pritjecao topao zrak sa Mediterana, a s vremena na vrijeme i sa sjevera Afrike, koji se širio dalje prema Skandinaviji i Velikoj Britaniji, gdje već dva mjeseca vladaju neobično visoke temperature zraka i koje dostižu i 34 stepena, a krivac svemu, i nestabilnostima na jugu i stabilnostima na sjeveru, je snažan omega blok. Omega blok je nazvan po tome što kretanje mlazne struje (eng. jet stream) podsjeća na grčko slovo omega. Omega se u ovom slučaju našla između dvije ciklone, jedne sa zapada, uz obale Iberijskog poluostrva, tik uz Azorsku anticiklonu, zaduženu za stabilnu vremensku sliku u južnom dijelu Europe u toplijem dijelu godine, pozicionirana ovoga puta dosta visoko nego je to uobičajeno nad sjeverom obrazujući sjevernu blokadu i skandinavski širokopojasni anticiklon koji se spojio sa Azorskim anticiklonom, a čiji greben se protezao sve do centralne Europe, sve negdje blizu naših područja. Između anticiklone postojala je i jedna plitka ciklona nad sjeveroistokom Europe. U tom bloku, naša područja su se našla na periferiji toplije i hladnije zračne mase pa je često uspijevala dopirati hladnija zračna masa sa sjevera prema nama”, kazao je Sladić.
Bilo je i hladnije
Sinoptički gledano, situacija jeste rijetka, no ne i nemoguća, pa je u meteorološkim godišnjacima moguće pronaći da je bilo i hladnije. Tako je u junu 1997. godine u Sarajevu temperatura padala i do 0.8 stepeni.
“Ova hladna epizoda je uzrokovala teške poplave u dijelovima Grčke, ponajprije na poluostrvu Halkidiki, tj. na njegovom drugom i trećem prstenu u naseljima oko Sitonije i Hilandara, kao i dalje prema Sartiju, Agios Nikolaosu, Nea Vrasni i Stavrosu. Poplava nije bila pošteđena ni Rumunija, gdje je život izgubilo troje ljudi”, podsjeća Sladić i dodaje da vakog narednog dana treba očekivati sve veći porast temperatura, iako pljuskovi neće izostati.
“Iako se nalazimo u polju ujednačenog ili malo povišenog zračnog pritiska, u našoj zemlji u visinskom sloju atmosfera nije posve stabilna. Recimo da 4. jula uz prednju stranu ciklone sa zapada Europe će se premjestiti i manja toplija fronta koja će usloviti ponegdje i jače pljuskove, usprkos povišenom atmosferskom pritisku. Postoji višak energije uslijed isparenja koji inicira razvoj jake grmljavinske naoblake iz koje se očekuju lokalni pljuskovi na području BiH, a nerijetko i lokalno grmljavinska nevremena, s tim da 5. i 6. jula oni će biti nešto manje vjerovatniji, a kratkotrajno će se od 5. jula povući i topla zračna masa sa sjevera Afrike prema nama, što će usloviti prolazan rast temperatura zraka”, navodi Sladić i dodaje da će od 7. jula uslijediti tek blaži pad temperatura praćen pljuskovima vezan uz prodor hladnijeg zraka sa sjeveroistoka.
Temperatura neće previše padati i ostat će u okviru prosjeka za ovo doba godine.
“Kako stvari sada stoje, od 9. jula i nadalje treba očekivati ipak nešto mirnije i stabilnije razdoblje koje će uzrokovati i porast temperatura koje će u Hercegovini ići i do 36 stepeni, a u Bosni do 33. Nestabilan početak ljeta na jugu, a stabilan na sjeveru i zapadu Europe vrlo brzo bi se moglo zamijeniti s onim stabilnijim na jugu. Naime, prognostički modeli su uporni za drugu polovinu jula i upućuju na pucanje skandinavske anticiklone, a tada očekujemo i prodor toplog zraka sa sjevera Afrike koji bi uslovio i prvi toplotni val”, govori Sladić.
Prognoze za ljeto
Prema prognozama BiH očekuje dugo, dosta sparno i vrlo toplo ljeto.
“U drugoj polovini jula, preciznije od kraja druge dekade prema prvoj polovini augusta, očekuje se i znatno toplije vrijeme uz duži sušniji period koji će uzrokovati vrlo visoke ljetne temperature zraka, a, kako smo napomenuli, tada je i najveća vjerovatnoća za pojavu toplotnog vala. Za august većina modela vidi izraženije sušnije signale i topliji do znatno topliji august od prosjeka”, kaže Sladić.
Od djetinjstva zaljubljenik u meteorologiju
Ovaj sarajevski student vrlo je aktivan na društvenim mrežama, gdje svakodnevno objavljuje vremensku prognozu i različite fenomene vezane za ovu oblast. Kako je rekao, meteorologiju je zavolio od djetinjstva, a odluka da će to biti njegov poziv bile su dvije situacije iz 2012. godine.
“Situacija koja je rekla da je to moj budući poziv su bile definitivno ekstremne hladnoće u februaru, odnosno vrućine kroz veći dio ljeta 2012. godine, a sve više je ta ljubav rasla kasnije. Ekstremi u domenu meteorologije je upravo pojam koji me počinje sve više interesovati, kao i klimatske promjene koje su od 2000. godine u BiH izražene, a sve izraženije iz godine u godinu”, kaže Sladić.
Prognozirati vrijeme je teško
Prognozirati vrijeme je zaista teško, a naročito je izraženo u ljetnim mjesecima zbog lokalnih pljuskova i neravnomjerno raspoređenih padavina, meteorolozima je glavobolja prognozirati tačno gdje će pasti padavine određenog dana, jer je to po zakonu prirode nemoguće.
“U toplijem dijelu godine, lokalnost je snažno izražena, pa nisu rijetki slučajevi da sa jedne strane ulice pada kiša, a sa druge da je suho i mirno. U zimskom periodu je to mnogo lakše, jer procesi nemaju veliku količinu energije da bi razvili takvo nešto. Istina je da smo zadnjih dana svi pomalo zbunjeni izlazima modela, osobito je to bio slučaj za 01. juli, koji je trebao biti stabilan dan, a na kraju završio kao izrazito nestabilan, što je dokaz da numeričke prognoze uvijek treba detaljno pogledati, analizirati i uporediti sa ostalim prognostičkim modelima, a na kraju, gdje je to zaista potrebno, izvršiti određene korekcije u polju temperatura. Tačno vrijeme, odnosno pouzdana prognoza ide najdalje do petog dana kada je vjerovatnoća za nju visoka, a svakim idućim danom je ona sve manja. Zbog toga, često se koristi ensemble prognostičkih izlaza koji se bazira na mnogim izlazima, uključujući i onaj kontrolni, kako bi se uvidjele oscilacije, odnosno odudaranja od očekivanih izgleda”, rekao je Sladić koji u pripremi prognoze vremena najčešće koristi izlaze dva kontrolna prognostička modela GFS i ECMWF. Usporedba se uradi sa sporednim modelom ICON-DWD i UKMO, te se pregledaju GFS i ECMWF ensemble model.
Student softverskog inžinjeringa na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, gdje bi trebao diplomirati iduće godine, ima cilj da dobije punu stipendiju za master studij meteorologije i atmosferskih kretanja na nekom od evropskih univerziteta. Time bi, kaže, konačno upotpunio svoj život i nastavio studirati svoju primarnu ljubav.
“Potom bih tražio poslove u meteorološkim službama kao prognostičar. Volio bih se vratiti u BiH sa zvanjem mr. sci. kako bih sa svojim usvojenim znanjem pokušao preporoditi i osvježiti meteorologiju BiH u najboljem svjetlu. Veliki uzor i osoba koja mi konstantno daje veliku podršku mi je i jedna od najboljih meteorologinja u ovom dijelu Europe, i nedavno nagrađena kao najbolja europska televizijska meteorologinja na RTL Hrvatska, a to je Dunja Mazzocco Drvar, koja je prethodno radila u Državnom hidrometeorološkom zavodu Hrvatske (DHMZ), a među uzorima se nalaze i dva imena bosanske meteorologije, uposlenici Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), a to su Željko Majstorović i Ismira Ahmović”, završio je Sladić.
M. I.