O ljetu koje je pred nama, temperaturama, klimatskim promjenama, globalnom zagrijavanju, za portal Index.ba govori mladi bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić koji je domaćoj javnosti, ali i van granica Bosne i Hercegovine, postao poznat i cijenjen u krtakom vremenskom roku.
Sladić je svojim tačnim prognozama stekao titulu omiljenog meteorologa u BiH. Ovaj mladić koji je svu ljubav usmjerio prema meteorologiji, dobitnik je Chevening stipendije, zbog čega je, kako kaže, posebno ponosan. Za sav trud data mu je prilika “da se još unaprijedi”, jer će priliku imati da uči od najboljih na studiju u Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Chevening stipendija za koju sam izabran zapravo je pokazatelj mog mukotrpnog rada unazad godinama da pokazujem sposobnosti u svom polju djelovanja te je tako nagrađen financijskim pokrićem za jednogodišnji master studij Primijenjena meteorologija i klimatologija sa menadžmentom klime na Univerzitetu u Readingu u Ujedinjenom Kraljevstvu, najbolje rangiranom europskom univerzitetu u oblasti meteorologije i klimatologije, a 5. u svijetu prema Šangajskoj ljestivici. Imat ću priliku učiti od najvećih umova meteorologije budući da su isti profesori involvirani u multimilionske projekte, kao i treninge koje ću u ljeto 2023. godine prolaziti u Britanskoj meteorološkoj službi (UK MetOffice), kao i u Europskom centru za praćenje poplava (EFAS) jer ću imati poseban predmet koji se bazira na prognoziranju poplava.
No, Chevening nije samo financijska podrška. Otvaraju se brojna vrata, a naročito ona pristupa zajednici vrhunskih i genijalnih ljudi iz čak 160 zemalja svijeta koja sada broji gotovo preko 50.000 ljudi s kojim ću steći nova poznanstva, nova prijateljstva, sarađivati na projektima, razmjenjivati ideje i sl. Chevening je zapravo od sad pa do kraja mog života jedna nova moja porodica, kao i stepenica da Bosna i Hercegovina dobije školovanog meteorologa i klimatologa”.
Index.ba: Od kako ste se pojavili na TV ekranima ljude zanima Vaš rad. Otkud interes za meteorologiju? Možete li se prisjetiti Vaših prvih koraka kada je riječ o poslu kojim se sada bavite?
” Interes datira od malena i zaista mogu reći da sam imao sreću da se prepoznam jako rano čime želim se baviti kroz život. Obično se u našim životima mnogo toga promijeni kako sazrijevamo, međutim u mom slučaju meteorologija je bila i ostala moja prva, a očito i posljednja ljubav. Jednostavno, fasciniraju me priroda i prirodne pojave, pogotovo njena dinamika, odnosno oblaci raznih vrsta i oblika te sama kompleksnost i nepredvidivost prirode, koja tjera na duboka i logička razmišljanja te razne vizualizacije kako bi se došlo do zaključka. Prvi koraci vežu se za upute našeg klimatologa Željka Majstorovića od kojeg sam dobio smjernice još 2010. godine i koji me je savjetovao da neću moći studirati meteorologiju u Bosni i Hercegovini jer studij u našoj zemlji ne postoji. Alternativno je preporučio studij koji uključuje programiranje jer se itekako koristi u NWP-u (numeričkom prognoziranju vremena). Do tad sam sâm čitao materijale i na našem, ali i engleskom jeziku sa interneta, objašnjenja i provodio veliki dio vremena razmišljajući o svakom mehanizmu koji su me kopkali, testirajući i neke svoje zaključke koje sam vremenom potvrđivao. Tako sam se odvažio i počeo pisati prognoze, najprije na mom Facebook profilu”.
Index.ba: Ono što Vam svi priznaju jeste da ste postali prepoznatljivi po tačnim prognozama vremena. Možete li otkriti, šta nas čeka u nastavku ljeta, kakvo vrijeme, kako preživjeti ove toplotne udare?
“Ovo ljeto je trenutno u ravni onog iz 2003. godine – godinu koju smo kao analogiju provlačili još od proljeća na osnovu sličnosti u tzv. telekonekcijama, odnosno oceanskim cirkulacijama koje se vežu za Pacifik, Indijski ocean i Atlantik, distribuciji padavina i temperatura zraka nad Europom i našom zemljom, kao i raspodjeli zračnog pritiska, a kad se pogledao dugoročni prognostički materijal i prethodna proljetna suša, jasna mi je bila implikacija na prethodnu tzv. fazu La Nine – prvi signal za izuzetno vruće ljeto sa dugotrajnijim toplotnim valovima usljed prodiranja vrelih zračnih masa sa prostora sjeverne Afrike, a prethodno suha podloga podržava dugotrajniji opstanak polja visokog zračnog pritiska što posljedično doprinosi dugotrajnosti i snazi samog toplotnog vala, jer se sva energija usmjerava u zagrijavanje tla, ne i njegovo isušivanje.
Zahvaljujući izraženom toplotnom valu, juni 2022. bio je u većini predjela najtopliji otkako postoje mjerenja, a izgleda da i juli kreće istim stopama. Od petka ćemo barem na 5 do 7 dana predahnuti od vrućina, kako će prema nama sada prodirati prolazno hladniji i vlažniji zrak sa sjevera, što će u četvrtak navečer najprije u Krajini, a zatim u petak sa utjecajem visinske doline koja će se premjestiti preko naše zemlje dalje na jugoistok donijeti kišu i pljuskove, no čini se ne previše beneficijalnu za prekid suše. Ipak, za mnoga područja će biti poput infuzije da se biljke pripreme za novi izgledno jak i dugotrajan toplotni val u drugoj polovini jula, a i Hercegovina će od petka barem na dan-dva pasti ispod 30 ºC gdje će zapuhati jaka bura.
Bajram će nam biti ugodan, dakle bez velike vrućine, umjereno vjetrovit, u većini područja bez padavina. Dobro izračite prostorije narednih dana, jer nakon kratkotrajnog predaha slijede ponovo izuzetno visoke temperature zraka izgledno do kraja mjeseca jula. Prema trenutnim prognostičkim materijalima mjestimično temperature zraka prema kraju idućeg vikenda će ići i iznad 40 ºC. To su prije svega izuzetno visoke temperature koje mogu imati nepovoljan utjecaj na zdravlje stanovništva pa preporuke zdravstvene struke i nadležnih hidrometeoroloških institucija u vidu relevantnih upozorenja svakako trebamo poštovati kako bismo izbjegli pregrijanost organizma, a u najgorem i toplotni udar. I august će biti vreo, tako da ovo ljeto će zaista imati priliku da se pozicionira u sami vrh statistike”.
Index.ba: Koliko ovogodišnje prognoze idu na ruku poljoprivrednika?
“Uzimajući u obzir nepovoljno proljeće i stalne prijetnje aprilskim mrazevima, a sada i vrelo ljeto, mogu reći da su nažalost pojedini u prilično nezavidnoj situaciji. Ljetno usijano tlo i povremeno prodiranje svježijeg, nestabilnijeg zraka, česta je pojava grmljavinskih nevremena koja su nerijetko praćena pojavom grada, što je već prouzročilo materijalnu štetu, kao u Busovači i na Sokolcu, a suša koju imamo faktički od početka 2022. godine može imati brojne negativne implikacije. Međutim, sve varira od područja do područja. Dosta sunca i toplote, recimo, utječe povoljno na lubenice. Hidrološki, ipak, jako loše stojimo pa i to poljoprivrednicima treba biti podsjetnik kako konkretnija kiša u drugoj polovini jula nije vidljiva”.
Index.ba: Zašto sve češće imamo situacije sa vremenskim neprilikama, pa svjedočimo gradu, ledu, obilnim padavinama, enormno visokim temperturama?
“Ovakve stvari se kontinuirano dešavaju desetljećima, no problem je kada one postanu učestale u tolikoj mjeri da svjedočimo njihovim naglim prelazima, što je postala praksa proteklih godina. Primjera radi, slučaj od ove godine – nagli prijelaz iz dosta hladnog aprila u neuobičajeno topao, a zatim prema kraju mjeseca i vreo maj, i obrnuto. Ili, što bismo narodski rekli – iz bundi u kratki rukav i vice versa. Istu situaciju imamo sa naglim padavinskim prelazima – iz dugotrajnijih perioda suša u kraće, ali kratke periode s intenzivnijim padavinama koje mogu prouzročiti pojavu bujičnih plavljenja”.
Index.ba: Koliko se kod nas klima promijenila zadnjih godina?
Uviđamo sve veće i učestalije ekstreme na oba nivoa od kojih očito niko ne može pobjeći, a koji često sa sobom nose određene posljedice, nerijetko implicirajući se i na živote samih ljudi. Prosječna temperatura zraka na godišnjem nivou u posljednjih 60 godina porasla je za 1 do 2 ºC.
Na primjeru Sarajeva lagano je uočiti trend porasta temperatura zraka kroz tri višegodišnja niza: 1961-1990, 1981-2010 i 1991-2020. U periodu 1961-1990, prosječna godišnja temperatura iznosila je 9,5 ºC, u periodu 1981-2010 10,4 ºC, a sad je blizu 11 ºC. Padavinski ne bilježimo bitnije promjene na godišnjem nivou po pitanju promjene trenda, ali se primjećuju nagle oscilacije između najsušnijih i najvlažnijih godina – pa tako 2010. je naša najvlažnija godina, a već 2011. treća najsušnija, odmah poslije 2000. i 1982. Primjer koji možda i najbolje opisuje klimatske promjene u Bosni i Hercegovini, ali i u zemljama u okruženju je sve veća učestalost toplotnih valova tokom ljeta, kao i recentni trend sve toplijih februara u kojima već dvije godine zaredom obaramo nove apsolutne maksimalne temperaturne rekorde, umjesto da po nekom očekivanom ritmu nižemo snježne dane.
Broj vrelih dana (≥30,0 ºC) koji je po višegodišnjem prosjeku 1961-1990 za Sarajevo iznosio 12, u novijem periodu 1981-2010 je uduplan – na 24. Zadnjih godina on je često iznad 30, što jasno pokazuje da je u prosjeku sada svaki 3. dan klimatološkog ljeta u granici vrelog, umjesto u prosjeku svaki 7. ili 8. ukoliko posmatramo višegodišnji prosjek 1961-1990. Frekvencija i jačina toplotnih valova sa sjevera Afrike vidljiva je i po temperaturama zraka koje bilježimo na vrhuncima ljetnih toplotnih valova – nerijetko i preko 40 ºC, a u julu 2007. živa na termometru rasla je i do 45 ºC. Također, ritam sve manje snježnih zima, manjeg broja snježnih, mraznih i ledenih dana, sve vrelijih ljeta, razornijih vjetrova, kao i naglih prelaza iz dugotrajnih suša u perioda kratkih, ali izrazito jakih padavina s karakterom bujičnog plavljenja, direktne su posljedice klimatskih promjena, s tim da svaki pojedinačni slučaj zahtjeva detaljniju analizu. Problem je što su ovakvi ekstremi postojali i prije, ali ne u ovakvoj učestalosti. Za svaki 1 ºC porasta globalne temperature više je 6 do 7 % oborive vode. Kako je dostupne toplotne energije znatno više u atmosferi, ekstremi postaju sve jači, češći i nemilosrdniji, a u socioekonomskom pogledu vrlo nepovoljni, budući da se nekada mogu pojaviti onda kada ne trebaju (primjer: val hladnoće u aprilu 2003, 2017. i 2021. koji je donio materijalnu štetu voću u cvatu, naročito na jugu Hercegovine).
Samo tokom 2021. godine usljed ljetne suše, katastrofalnih požara na sjeveru i jugu Hercegovine i jesenjih poplava u centralnim dijelovima Bosne i na većem prostoru Hercegovine, naša zemlja je ogoljena za više od milijardu konvertibilnih maraka”.
Index.ba: Sve su češće priče o globalnom zagrijavanju, da nam prijete suše. Koliko su one doista opravdane?
“Primjećujemo da se globalna temperatura povećala za 1,5 ºC i to je limit ograničenja kojim se obavezujemo Pariškim sporazumom, a 9 od 10 najtoplijih godina na Zemlji zabilježeno je tokom tekućeg stoljeća. Svaki veći porast znači više toplotne energije, samim tim više oborive vode i amplifikacija ekstrema – što znači da ćemo na jednom kraju svijeta svjedočiti dugotrajnijim sušama, razornim požarima, ekstremno visokim i niskim temperaturama, ali i poplavama koje ugrožavaju ljudske živote. Na takve stvari moramo biti spremni. Takve stvari, ponavljam, su se dešavale i ranije, ali ne u toliko učestaloj mjeri”.
Index.ba: Koliko dugo se bavite ovim poslom, kakve su reakcije javnosti na Vas, s obzirom da ste mladi, a radite posao koji prati tri miliona Bosanaca i Hercegovaca?
“U medijima se prvi put pojavljujem krajem 2015. godine, a aktivno sam na ekranu od 2017. do danas, najprije na Face televiziji, a od 2021. i na Novoj BH. Za sve ove godine svoj posao radim srčano i maksimalno posvećeno. Sudeći po upućenim komentarima i reakcijama na ulici kada vas ljudi zaustave da porazgovaraju s vama, rekao bih da su većinom pozitivne”.
Index.ba: Kako gledate na toliku odgovornost? Ko Vam je u tom poslu kojim se Vi bavite, mogu reći uzor?
“Imati prostor u Dnevniku, Vijestima i sl. informativnim formatima zahtjeva prije svega maksimalnu ozbiljnost, a odgovornost i posvećenost se podrazumijevaju i nema se puno prostora za doskočice i neke pošalice, pa se dobro izvaga što će otići u eter. Mogu slobodno reći da mi je hrvatska meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar jasno dala do znanja šta treba interpretirati, a šta ne. Od nje sam i mnogo učio i naučio kroz komunikaciju te dobio i dalje dobijam snažnu podršku i podsticaj za dalje, pa i studij, kao i Vlado Spiridonov s kojim sam i objavio mnoge radove i koji mi također nesebično pomaže i daje podršku u svemu. Naravno, tu je i naš Željko Majstorović. Ustati, pa izreći njihova imena”.
Index.ba: Kako gledate na masovne odlaske iz BiH, posebno mladih? Koja je vaša poruka mladima?
“Teška su vremena i svako traži svoju sreću, da li u Bosni i Hercegovini ili u nekoj od zapadnih ili skandinavskih zemalja. Podržavam svakoga da uradi što u tom trenutku misli da je najbolje za nju ili njega. Podrške i podsticaja je za mlade generalno malo i prostora je malo da se napreduje. Učimo, trudimo, borimo se za zacrtane ciljeve i nikada ne odustajmo jer je život kriva koja ide čas gore, čas dole koja nas iznova jača iskustvom pa će amplitude između valova na grafu biti manje izraženi u budućnosti. Namjerno napisano u prvom licu množine jer ovo nije poruka samo mladima, već i podsjetnik samom meni kada se neke stvari u datom trenutku ne poklope s očekivanjima”.