Poznati meteorolog Nedim Sladić komentarisao je prognozu AccuWeathera za proljeće 2023. godine.
“AccuWeather je izbacio svoju sezonsku prognozu 17. marta za proljeće 2023. godine i ovo je ubjedljivo najkasnija njihova prognoza za ovu sezonu u zadnjih 8 godina, jer su prijašnjih godina obično dolazile do krajnjih korisnika sredinom februara”, napisao je Sladić na Facebooku.
Rekao je da bi proljeće 2023. godine moglo biti slično onom iz 2021.
“Međutim, čini mi se da smo na nekom vrlo bliskom tragu kada je riječ o analogiji, odnosno godini sa sličnim obilježjima. Nisam imao puno vremena da idem kroz veće detalje, ali kako stvari stoje proljeće 2023. bi moglo biti slično onom iz 2001. godine”, kaže Sladić.
U najkraćem, proljeće 2001. je u globalu bilo prosječno sa padavinama, ali toplije od prosjeka, pri čemu je od sva tri pojedinačna mjeseca maj imao najveće temperaturno odstupanje.
“Iako je mart imao jedan izuzetno topao period na kraju mjeseca (temperature i do 28 ºC), u prvoj polovini aprila 2001. bio je jedan kraći period s mrazem, dok je na samom kraju aprila bilo i ljetnih dana (dnevni maksimumi ≥25 ºC). Maj nije donio neka pretjerana kišna iznenađenja, a bilo je i prvih vrelih dana (dnevni maksimumi ≥30 ºC) na kraju mjeseca”, naveo je Sladić i dodao:
“Sa ove distance, u razmatranje se uzima prilično kišna zima, pogotovo decembar 2000. i januar 2001. koji se u većoj mjeri poklapaju sa ovogodišnjom. Ove godine, decembar 2022. i januar 2023. u većini područja su obilježeni suficitom padavina, a februar 2023. s deficitom, što je bio slučaj i sa 2001”.
S aspekta intersezonskih varijabilnosti, što se odnosi najprije na ENSO cirkulaciju, tada je takođe trogodišnja faza La Nine završavala u proljeće 2001. godine.
“Prema NOAA-i, La Nina je okončana 09.03.2023. i prelazi u neutralne uslove. Slično se desilo i 1976. godine koja se možda čak i još bolje uklapa sa aspekta očekivanog razvoja El Nino fenomena tokom ljeta – što je bio slučaj s tom godinom, ali je to godina na kojoj bi se onda morali primjenjivati trendovi”, kaže i nastavlja:
“Kada se potom pogledaju stvari na numeričkom materijalu, čini se kako se upravo i forsira barički minimum oko Iberijskog poluostrva, odnosno polje sniženog pritiska blizu obala Španije, što bi s prednje strane našim područjima povlačilo topao zrak u jugozapadnoj struji. Sa sjevera tu su povremeni i očekivani frontalni poremećaji koji prelaze preko naših područja i donose povremena zahlađenja”.
Sladić dodaje da ipak zimu ne smijemo još otpisati.
“Kako još zaliha hladnoće ima na sjeveru, zimu u potpunosti ne možemo još otpisati uz povoljnu sinoptičku postavku (primjer: izmještanje grebena preko Atlantika prema Skandinaviji ili Grenlandu), ali onaj glavni dio, što podrazumijeva izuzetno niske temperature vazduha na duge staze, je iza nas. Kraćih, ponavljam, može i dalje biti – uostalom, kao i proteklih godina. Nije nam stran mraz u aprilu, ali isto tako – neka nas ipak zaobiđe”, navodi Sladić.
