Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su prije punih 12 godina, 2008., a posljednje Gradsko vijeće grad na Neretvi je imao 2012. godine.
Na taj se način potpuno obesmislila lokalna politička scena u ovom hercegovačkom gradu.
Gradonačelnik Ljubo Bešlić (HDZBiH) već godinama, umjesto Gradskog vijeća, sam donosi budžet, iz kojeg se finansiraju gradske institucije i servisi. Ovogodišnji budžet koji je donio Bešlić je u iznosu od 60.840.898 KM, dok su prethodnih godina budžeti koje je on donosio kao gradonačelnik bili “manji tek za nekoliko miliona maraka”.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu krajem prošle godine donio je presudu protiv države Bosne i Hercegovine zbog neodržavanja izbora u Mostaru. Ova presuda postala je pravosnažna 29. januara i od tada teče šestomjesečni rok koji ističe 29. jula. Tužena je država BiH, koja shodno tome mora u zadanom roku izmijeniti Izborni zakon kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora i u Mostaru.
Ukoliko to Parlamentarna skupština BiH ne učini u roku, ovlašten da donese privremena pravila kao nužne prelazne mjere je Ustavni sud BiH.
Matthew Palmer, specijalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, Eric Nilson, američki ambasador u BiH, Johann Sattler, šef Delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, visoki predstavnik Valentin Inzko, Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH i Ruth Wiseman, otpravnica poslova Ambasade Velike Britanije u BiH sastali su se sredinom decembra prošle godine s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA i Draganom Čovićem, predsjednikom HDZBiH i razgovarali o hitnoj potrebi održavanja izbora u Mostaru.
Svi prisutni su se složili da se građanima Mostara predugo uskraćuje pravo glasa i da je potrebno preduzeti hitne korake kako bi građani ovog grada mogli glasati na Lokalnim izborima 2020. godine.
-Evropski sud za ljudska prava u svojoj presudi o izborima u Mostaru, jasno je stavio do znanja da je Parlament odgovoran za rješavanje ovog zastoja. Kao dvije stranke koje su značajno zastupljene u Parlamentu i koje imaju snažnu bazu u Mostaru, SDA i HDZ imaju posebno važnu ulogu u pronalaženju politički prihvatljivog rješenja koje se može pretvoriti u zakon prije raspisivanja izbora u maju 2020. godine- istakli su tada iz Američke ambasade.
Predstavnici međunarodne zajednice izrazili su spremnost da podrže inicijative, vođene na lokalnom nivou, kojima se nastoji doći do kompromisnog rješenja kojim bi se građanima Mostara ponovo osiguralo pravo da glasaju.
Mjesec kasnije, u januaru ove godine predsjednik HDZ-a Dragan Čović kategoričan je bio da će se na jesen prvi put nakon 12 godina održati izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru.
Rekao je kako se vode intenzivni razgovori s SDA kako bi se postigao dogovor o Mostaru.
– Sigurno će biti organizirani izbori u Mostaru 2020. godine. Taj problem će se riješiti, to je sasvim izvjesno. I to u za to predviđenim zakonskim rokovima – rekao je Čović.
Nedavno je predsjednik SDA Bakir Izetbegović poručio da izbori u Mostaru moraju biti održani, bez obzira što HDZ postavlja neke svoje uvjete koje teško da će ispuniti.
– No, tu je CIKBiH koji jednostavno treba iznaći rješenje i učiniti da se konačno, nakon 12 godina, te stvari u Mostaru dese- poručio je Izetbegović.
Gradski odbor SDA Grad Mostar smatra da Mostar nikako ne smije propustiti još jedan krug lokalnih izbora u BiH i da se treba nastaviti sa naporima da se dođe do rješenja, jer za to još uvijek ima vremena.
– Treba apsolutno sve učiniti da do dogovora dođe kroz Parlament BiH. Ukoliko se to, ipak ne dogodi, GO SDA Mostar smatra, kako svoj dio odgovornosti na osnovi presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga može i mora preuzeti Ustavni sud BiH, jer ova sudska institucija ima mandat da razriješi ovaj politički “Gordijev čvor” – navode iz SDA Mostar.
Ustavni sud BiH je 2010. godine po apelaciji tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto poništio odredbe Izbornog zakona BiH o načinu biranja vijećnika u Gradsko vijeće iz šest gradskih područja. Nakon toga je aktivistica Naše stranke Irma Baralija prošle godine pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu dobila presudu protiv BiH jer u Mostaru građani godinama ne mogu birati tijela vlasti.
U centralni birački spisak upisano je 100.474 birača iz Mostara.