Demokratska fronta i SDA optužuju stranke Osmorke da su udovoljile zahtjevima Milorada Dodika i odustale od NATO puta, te da NATO uopće nije dio sporazuma o formiranju vlasti.
“U sporazumu kojeg je SDA potpisala sa SNSD-om i HDZ-om, precizno je navedeno da BiH nastavlja svoj NATO put, poštujući Ustav, zakone i ranije donesene odluke. U sporazumu kojeg je potpisala Osmorka NATO put se ne spominje ni jednom rječju”, poručili su iz SDA po potpisivanju sporazuma Osmorke, HDZ-a i SNSD-a.
Sa druge strane predsjednik Naroda i prave Elmedin Konaković je odgovorio optužbama da je upravo SDA pristala na zaustavljanje NATO puta pristajući da se koriste termin “saradnja sa NATO-om” i umjesto Komisije za integracije pristajući da se formira Komisija za saradnju.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je na konferenciji za novinare povodom potpisivanaj sporazuma o formiranju vlasti na državnom nivou rekao da je dogovoreno da se nastave ispunjavati obaveze koje su ranije preuzete.
Na osnovu ovakvih rasprava ne može se oteti dojmu da najveću korist imaju upravo one snage koje se protive članstvu u NATO savezu i da sa osmijehom gledaju kako probosanske stranke pokušavaju dokazati da je upravo ona druga blokirala NATO put.
Ipak kada se pogledaju činjenice, jasno je da se priča svela na politikanstva i da se strateške teme koriste za dnevnopolitičke obračune što je svakako pokazatelj niske državotvorne svijesti kod svih faktora probosanske političke scene.
Činjenica je da je Bosna i Hercegovina na službenoj stranici NATO saveza navedena kao država koja učestvuje u “Akcionom planu za članstvo”. Također, navedeno je i da učešće u Akcionom planu ne prejudicira odluku Alijanse o budućem članstvu države.
Također, činjenica je i da je u sklopu integracija u NATO, Bosna i Hercegovina u fazi u kojoj se od nje očekuje da u NATO štab šalje redovno Nacionalne godišnje izvještaje i ispunjava obaveze po pitanju dostizanja kompatibilnosti sa NATO snagama. To su u principu tehnička pitanja oko kojih ne bi trebalo da bude previše zatezanja.
Treba tu istaći i Oružane snage Bosne i Hercegovine koje su nedavno dobile prvu jedinicu na nivou bataljona lake pješadije koja je pozitivno ocijenjena od NATO kontrolora i postigla interoperabilnost sa NATO snagama.
Članstvo Bosne i Hercegovine će na kraju biti pitanje o kojem će odlučiti geopolitičke okolnosti i interesi velikih sila. To će biti politička odluka, te domaći politički akteri sa bilo koje strane će imati prilično sužen manevarski prostor kada dođe vrijeme.
Potrebno je istaknuti da iako nisu zvanično povezani putevi u EU i NATO, nijedna postkomunistička država nije postala članica EU prije nego je postala članica NATO saveza. Čak i sada države koje su najdalje otišle na putu ka EU, Crna Gora, Albanija i Makedonija su već članice NATO saveza.
Probosanske stranke svlačenjem ovog pitanja u prljavštinu političkih obračuna ne čine dobro ni Bosni i Hercegovini ni njenom putu u NATO savez.