Nikad gora godina: Pčelari dižu kredite da sačuvaju pčelinjake

Preporučujemo

Pčelari u Sanskom Mostu kažu kako ne pamte goru godinu kada je u pitanju proizvodnja meda, te ističu da je u pitanje doveden opstanak velikog broja košnica na ovim prostorima.

Ovo je istaknuto na godišnjoj skupštini Udruženja pčelara “Sana med”, koja je održana u Sanskom Mostu, a predsjednik ovog udruženja, Asmir Lišančić, navodi da im je protekle godine u vrijeme cvjetanja bagrema štetu nanio mraz, propala je ispaša pčela u vrijeme cvata lipe, dok je suša uništila livadsku ispašu, prenose “Nezavisne novine”.

- -

– Čak ni najstariji pčelari ne pamte ovako lošu godinu i prinose. Prosječni prinosi po košnici meda iznosili su pet do sedam kilograma meda, a ako imamo u obziru da se optimalni prinosi kreću u rasponu od 15 do 20 kilograma, tada možemo zaključiti gdje se nalazimo – istakao je Lišančić. On je dodao da će, ukoliko ne bude pomoći države, pčelarstvo doživjeti krah i da već sada imaju najave mnogih da će odustati od od bavljenja ovim poslom.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara USK, Hajrudin Šabić, navodi kako je identična situacija u svim lokalnim zajednicama na području ovoga kantona, te da je sezonu donekle spasila kestenova ispaša.

– U posljednje vrijeme pčelari pokušavaju svoje košnice iznijeti u planinske predjele, kako bi koliko toliko spasili sezonu. Nakon svega pčelari su u veoma nezavidnoj situaciji jer moraju da prehranjuju svoja pčelinja društva, te su primorani da ulaze u gubitke obzirom da je za prezimljavanje jedne košnice potrebno oko 25 maraka – kaže Šabić.

Prema njegovim riječima, mnogi pčelari su već posegnuli za kreditnim zaduženjima kako bi pokušali sačuvati vlastite pčelinjake. Loša pčelarska sezona se neminovno odrazila i na povećanje cijena meda, a pčelari upozoravaju kako je u većoj mjeri prisutan i patvoreni med na tržištu.

- -

Na području USK, prema evidencijama, postoji oko hiljadu pčelara koji posjeduju više od 30 hiljada pčelinjih društava.

Najnovije

Na tržištu BiH: Toksini pronađeni u raženom brašnu porijeklom iz Litve

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje obaviještena...