Njemačka danas odlučuje ko će naslijediti Merkel

preporučujemo

Njemačka danas bira novi sastav Bundestaga te nasljednika dosadašnje kancelarke Angele Merkel, koja je 16 godina suvereno vladala Njemačkom. Pravo glasa ima oko 60 miliona birača.

Za upravljanje Njemačkom bore se SPD-ov Olaf Scholz i Armin Laschet. Oni su dva najistaknutija kandidata za kancelarsko mjesto.

Ankete pokazuju malu razliku među njima, s tim da je umjereni ljevičar Scholz u prednosti pred konzervativnim Laschetom za samo 3 postotna boda.

Treća je kandidatkinja Annalena Baerbock iz Zelenih.

Kancelarka u odlasku, Angela Merkel, koja je vodila najveću evropsku ekonomiju gotovo 16 godina, podržala je svog kolegu demokršćanina Lascheta. Učinila je to i na posljednjem skupu pred izbore.

No, prema posljednjim anketama, više Nijemaca kao nasljednika Angele Merkel vidi socijaldemokrata. Tako je nenadani favorit postao vicekancelar i ministar financija, socijaldemokrat Olaf Scholz, zahvaljujući kojem je SPD preuzeo vodstvo u anketama u odnosu na dosad uvijek nadmoćni CDU. Za Scholza se govori i da je zapravo sličniji Merkel od kandidata CDU-a.

“Iako su nominalno s različitih strana političkog spektra, Scholza se lako prodaje kao njezinog prirodnog nasljednika budući da je Merkel u biti vladala kao socijaldemokratkinja. Koalicija koju je vodila uvela je prvu njemačku minimalnu plaću – onu koju Scholz sada želi povećati. To će, kaže, biti dio njegovih prvih 100 dana ako bude izabran, uključujući poboljšanja pružatelja skrbi, novu snagu u izgradnji pristupačnih stanova i poticaj za mirovinsku reformu. Oboje su vrhunski profesionalci, iskusni političari u karijeri koji se gotovo uvijek čine samouvjerenima, dajući tako ljudima osjećaj sigurnosti. Iznad svega Scholz računa na svoju predizbornu kampanju: ‘Sa mnom u kancelariji moći ćete spavati jednako dobro kao i pod Merkel'”, napisao je Der Spiegel o sličnostima odlazeće kancelarke i njenog najvjerovatnijeg nasljednika.

Moguće kombinacije

Većina promatrača očekuje da će rezultat glasanja biti trostrana koalicija, ali nije jasno ko će u njoj biti.

Uspije li Laschetov blok Kršćanskih demokrata i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) postići vodstvo, onda će to vjerovatno biti koalicija desnog centra.

U slučaju trijumfa SPD-a, Njemačka bi mogla malo ili snažno zaokrenuti ulijevo, ovisno o tome koga Scholz odabere za svoje koalicijske partnere.

Druga je mogućnost da Njemačka nastavi svoju sadašnju veliku koaliciju SPD -a i CDU/CSU-a.

Ključne činjenice o njemačkim izborima

Ovo su najvažnije činjenice o njemačkim izborima:

KANDIDATI: Kancelari dviju političkih skupina tradicionalno oblikuju povijest Savezne Republike Njemačke, a to su Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU, desni centar) i Socijaldemokratska stranka (SPD, lijevi centar).

Samo dva puta biračima se nudila treća opcija – godine 2002. kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea, i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.

STRANKE: U Bundestagu zastupnike sada ima sedam stranaka. CDU i CSU zasebne su stranke, CSU je aktivan samo u Bavarskoj, a CDU pokriva ostatak zemlje, ali u parlamentu rade zajedno kao jedna skupina.

Na izborima se natječe ukupno 47 stranaka, uključujući Stranku za promjene, vegetarijance i vegane te Hip-hop stranku. Većina ih ne prijeđe prag od pet posto za ulazak u parlament.

Predstavnici i suparnici

PREDSTAVNICI: Izborni zakon predviđa ukupno 598 zastupnika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se zastupnička mjesta dodjeljuju nakon izbora, ta brojka je obično veća. Bundestag je trenutno najveći u povijesti Savezne Republike Njemačke i ima ukupno 709 zastupnika. Komisija za reformu zadužena je da pronađe rješenje za to do sredine 2023. No broj izbornih jedinica na ovim izborima ostaje nepromijenjen i iznosi 299.

LOKALNI SUPARNICI: Dvoje kandidata za kancelara, čelnica Zelenih Annalena Baerbock i savezni ministar financija Olaf Scholz iz SPD-a, bore se za ulazak u parlament u istoj izbornoj jedinici u Potsdamu.

BIRAČI: Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60.4 miliona Nijemaca ima pravo glasa – 31.2 miliona žena i 29.2 miliona muškaraca. Većina birača (12.8 miliona) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9.4 miliona birača. Oko 2.8 miliona ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.

Odziv

ODZIV: Njemačka je imala izrazito visok odziv birača do 1980-ih. Na nacionalnom nivou tada je glasalo preko 90 posto birača, a na pokrajinskim više od 80 posto. No odziv je jako pao s prvim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj 1990. Samo 70.9 posto birača glasalo je na saveznim izborima 2009. Godine 2017. glasalo je 76.2 posto birača.

POŠTANSKI GLASOVI: Od 2009. birači mogu glasati putem pošte a da za to ne moraju imati neki poseban razlog. Udio poštanskih glasova dramatično je porastao s vremenom, s manje od pet posto na 28.6 posto 2017.

Najnovije

BiH protiv Rusije lovi evropsko zlato, osiguran prijenos

Reprezentacija Bosne i Hercegovine danas igra finale Evropskog prvenstva koje se održava u Turskoj. Zlatni ljiljani odmjerit će snage sa...