Njemački list analizirao stanje u BiH i na Zapadnom Balkanu: Podjela nije recept za budućnost

preporučujemo

Ugledni njemački list Focus napravio je analizu trenutne političke situacije u BiH, navodeći da se čak i 26 godina nakon rata, današnja Bosna i Hercegovina i dalje bori sa susjednim zemljama zbog novih nagovještaja o njenoj podjeli.

Prije samog obrazloženja navedene teme, autor ovog teksta je naveo film bh. rediteljice Jasmile Žbanić, “Quo Vadis, Aida?” koji je bio nominovan za Oscara u kategoriji najbolji strani film. Naime, tematika filma se smatrala najboljim uvodom u prošlost, ali i sadašnjost BiH.

Mladić je 1995. godine pogazio malu zajednicu u istočnoj BiH

“Film ‘Quo Vadis, Aida?”, impresivno opisuje na koji je način general bosanskih Srba Ratko Mladić, u julu 1995. godine pregazio malu zajednicu u istočnoj Bosni (Srebrenica), da bi vježbao na terenu stvaranje projekta Velikle Srbije usljed čega je počinjen genocid te je ubijeno više od 8.300 muškaraca i dječaka većinom muslimana”, napisao je autor.

Kako dalje navodi, ovaj film upozorava i dolazi u pravo vrijeme ukoliko se uzme u obzir da je prije 26 godina završen rat u BiH, ali se zemlja nalazi pod novim napadima.

“Kao i 90-tih, kada su hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i srpski vladar Slobodan Milošević htjeli podijeliti BiH između tebe i nakon toga izvršili ratne zločine, sada nepopravljivi nacionalisti nastoje dovršiti ono što ratni komandanti u to vrijeme nisu postigli – uništiti multietničku prirodu Bosne”, navedeno je u tekstu.

Non paper, ideje nacionalista i “mirni razlaz” u BiH

Govoreći o aktuelnoj temi non paperu za kojeg se sumnja da je došao od pera slovenskog premijera Janeza Janše i propagira nova razgraničenja po etniškim linijama, autor je naveo da još jednom kruže fantazije o podjeli koje dovode u pitanje postojanje BiH.

Naglašeno je da to znači opasno oživljavanje onih ideologija koje su nekoliko puta od ranih 1990-ih na Zapadnom Balkanu dovodile do raseljavanja, ubistava i masovnih silovanja te i dalje imaju svoje pristalice.

Kao primjer su navedene Hrvatska i Srbija. Tako je istaknuto da su hrvatski predstavnici već duže vrijeme u Briselu lobirali navodno blažu varijantu odvajanja od BiH, ali to zapravo ima isto značenje, a to je da i oni traže svoj “treći” entitet.

U međuvremenu iz Beograda stižu sve agresivniji tonovi. Srpski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, tom prilikom je kazao da je ujedinjenje srpskog svijeta već odavno počelo te da je to nezaustavljiv proces.

EU pokazala slabost i stvorila opasan vakuum u regiji

Istaknuti su i najnoviji izvještaji visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, u kojima je navedeno da su umne igre o mirnom razilaženju u BiH zapravo ozbiljni napadi na trenutni mirovni poredak.

“Njemački ministar Heiko Maas kategorično odbacuje promjene granica. Zapravo se postavlja pitanje koliko su Berlin i Brisel spremni osigurati da krvava politika etnonacionalista ne bude vizija budućnosti”, naglašeno je u tekstu.

Ništa manje važna nije ni slabost Evropske unije u ovom novom poretku, navodi dalje autor, ističući da je upravo ona stvorila opasan vakuum u regiji. Kao primjer je naveo činjenicu da Brisel dosad nije mogao pokazati jasnu perspektivu Zapadnom Balkanu kada je riječ o integracijama u EU.

“Umjesto na beskompromisnu demokratizaciju, oslanjao se na sumnjivo saučesništvo s vladajućim etničkim klanovima i pomogao korumpiranim elitama da učvrste svoju moć i ojačaju ekstremističke programe”, piše.

Hrvatska i Srbija i dalje teže podjeli BiH?

U ovoj analizi je kao najbolji primjer pogrešno vođene politike primirja navedena neugledna inicijativa “zamjene zemlje” o Srbiji i Kosovu, ali i tzv. Mostarski sporazum kojeg je EU 2020. godine donijela u BiH i time legitimirala nacionalističke stranke koje su godinama držale zemlju u trajnoj paralizi.

“Briselu bi bilo dobro da konačno okonča uklete narative pročišćenih autokratija, posebno unutar EU. Opasni domino efekti već se pojavljuju – predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se dugo smatrao sidrom stabilnosti u njemačkoj vanjskoj politici, sada ciljanim utjecajem pokušava destabilizirati ne samo BiH, već i susjedne države Kosovo i Crnu Goru”, istaknuto je.

S druge strane, navedena je i Hrvatska koja sve više podstiče hladni rat protiv BiH navodeći da predsjednik Zoran Milanović pokazuje kako ova mlada članica EU malo vjeruje u okretanje od neljudskih ideologija.

Kao primjer su naveli njegovo primanje u posjetu osuđenog ratnog zločinca iz Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) koje je učestvovalo u ubijanju civila u ratu u BiH.

“Prema nedavnom istraživanju, Hrvatska se teško pomirila sa svojom fašističkom prošlošću u Drugom svjetskom ratu. Tek se oko trećine ispitanih mladih ljudi slaže da je tadašnja Nezavisna Država Hrvatska (NDH), bila marioneta nacističke Njemačke”, stav je autora.

“Posljednji pokušaj ujedinjenja Srba završio je genocidom”

Na kraju je istaknuto da je iz trenutne situacije moguće zaključiti da stabilokratije (čvrste vladavine) s intelektualnim potpirivanjima na vrhu vlasti i lažna rješenja po etničkoj liniji nisu recept za budućnost Zapadnog Balkana te stoje na putu stvaranja mirne Evrope.

Pomenut je i američki stručnjak za Balkan Daniel Serwer, koji u zasebnom non paperu naglašava da Zapad mora hitno reagovati ukazujući na rastući utjecaj Rusije i Kine.

Tom prilikom je Serwer kazao da bi do većih nestabilnosti, etničkih sukoba i povećanja migracija mogla doći ukoliko regija bude brinula sama o sebi.

Tekst je zaključen citatom novinara i kolumniste Dragana Bursaća u kojem je poručio “da se čini da više neće biti isključeni novi ekscesi nasilja ukoliko EU ne uspije zaustaviti podrivanje trenutne situacije.

“Posljednji pokušaj ujedinjenja Srba završio je genocidom”, poručio je Bursać, piše Focus.

Najnovije

U Neumu mnoštvo građana, ovogodišnja sezona bi mogla biti pun pogodak

U Bosni i Hercegovini vrhunac je toplotnog vala. Brojni građani spas od vrućina potražili su na bh. obali, u...