Žene su u svim dijelovima svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini, marginalizirane u političkom životu. U našoj državi najveći problem je što naš patrijahalni sustav na politiku gleda kao na mušku djelatnost. U Ustavu nema ni spomena o rodnoj ravnopravnosti. Taj očigledno “nepoznat pojam” provlači se samo kroz tzv.”kvote”, tj da na listama mora biti minimum 40% slabije zastupljenog spola odnosno žena, kaže u razgovoru za Index.ba Ana Konta, nositeljica liste Demokratske fronte za Skupštinu Kantona 10 (Livanjski kanton).
Porazan je podatak, dodaje naša sagovornica, da od 13 vlada srednje razine vlasti (entitetskih i kantonalnih) samo jedna vlada na čelu ima ženu.
-Sve ovo jasno pokazuje gdje su žene i s kakvim se problemom susreću. Dalje, prvo o čemu se govori kada se spomene žena kao političarka jest propitivanje o njenoj sposobnosti i kvalitetama. Nikad se nisam našla u situaciji da se raspravlja o mojim muškim kolegama, ali o meni i kolegicama uvijek. Muškarci su u našem društvu uvijek prihvatljivi, sposobni i podobni, posebno kada se radi o politici, ističe Konta.
Ova 22- godišnjakinja naglašava da je veliki dio odgovornost za ovakvo stanje i na ženama.
-Šutnjom i prihvaćanjem da unutar vlastitih stranka budemo demokratski ukras, a ne stvarna unutrašnja snaga doveli smo se do podzastupljenosti, marginalizacije i nismo motivirali društvo da se napokon napravi odmak od one sramotne uzrečice Ante Kovačevića da je “žena za madraca, a ne za mudraca”. Za ovaj mali dio žena koje pokušavaju opstati u političkom ringu imam dojam da su tu samo zato što je sramota u demokratskom svijetu- biti bez žena u politici, navodi Konta.
Istraživanja pokazuju da žene glasači u velikom postotku glasaju za muške kandidate.
-Činjenica je da je u našem patrijahalnom društvu ukorjenjeno da žena treba sjediti kući, baviti se porodicom, a pater familijas- politikom. Iako su žene spremnije boriti se za svoje razvojne prioritete i ne slijede isključivo prioritete stranke, 40% građana BiH misli da su muškarci bolje političke vođe od žena. Zapanjujuće je to da 52% građana (od toga 48% žena) smatra da su muškarcima bliskije javne, a ženama privatne aktivnosti, ističe Konta.
Smatra da je vrijeme da ravnopravna zastupljenost postane politički cilj, a ne tek smanjenje osjetne neuravnoteženosti.
-Ako dobijem povjerenje građana borit ću se za prava svih marginaliziranih grupa, ponajprije za ravnopravnu zastupljenost žena, za prava boraca, djece s posebnim potrebama… Dalje, veliku pažnju ću posvetiti razvitku uvjeta da mladi ljudi ostaju u Kantonu 10 i da im se napokon pruži mogućnost da radom i trudom mogu ostati i opstati.
Svim ženama u BiH želim poručti da možemo! Možemo biti i predsjednice i zastupnice, ali i djevojke, majke i bake. Same se moramo izboriti da nas prepoznaju, da se uključimo u politički život i da svojim djelovanjem poboljšamo život u ovoj zemlji. Bosanskohercegovačke žene su sposobne da budu na mjestima odlučivanja te sve žene pozivam da budu podrška jedna drugoj, poručuje Ana Konta.
Ana Konta, rođena je 9. septembra 1996. godine u Livnu. Apsolventica je na FPN u Sarajevu. Četiri godine aktivna članica Demokratske fronte, a članica je i Predsjedništva ove stranke.
(Index.ba)