Novoizabrani češki predsjednik Petr Pavel rekao je za BBC da Ukrajini treba dopustiti da se pridruži NATO-u “čim rat završi”.
Pavel, penzionisani general NATO-a, rekao je da će Ukrajina biti “moralno i praktično spremna” pridružiti se zapadnom savezu nakon što sukob završi.
U svom prvom emitiranom intervjuu s međunarodnim medijima od njegovog izbora, general Pavel je dao čvrstu odbranu zapadne vojne potpore Kijevu, rekavši da ne bi trebalo biti “gotovo nikakvih ograničenja” u pogledu onoga što zemlje trebaju poslati.
Govoreći iz renesansne palače Hrzansky, nekoliko stotina metara od Praškog dvorca, rekao je da za njega slanje zapadnih borbenih aviona poput F-16 “nije tabu”, ali nije siguran da bi se oni mogli isporučiti u roku koji bi se mogao pokazati korisnim Kijev.
Američki predsjednik Joe Biden isključio je slanje F-16 ove sedmice, iako je francuski Emmanuel Macron rekao da ništa nije isključeno.
“Ponosan sam što je moja zemlja jedna od prvih koja je Ukrajini pružila značajnu vojnu pomoć”, rekao je za BBC.
Češka je bila prva zapadna zemlja koja je poslala tenkove i borbena vozila pješaštva, T72 i BM-P1 sovjetskog dizajna, u Kijev, dio niza isporuka teškog naoružanja koje su navodno počele još u martu 2022.
Gotovo godinu dana kasnije, nakon mnogo muke i dušebrižništva, zemlje uključujući Veliku Britaniju, SAD i Njemačku počele su odgovarati na opetovane pozive Kijeva da pošalju moderne tenkove zapadne proizvodnje kao što su Leopard 2, Challenger 2 i M1 Abrams.
“Vjerojatno malo ljudi je moglo zamisliti da bi zapadne zemlje bile voljne Ukrajini poslati moderne glavne borbene tenkove ili artiljeriju dugog dometa ili protivzračne sustave”, nastavio je.
Sada je, rekao je, to bila stvarnost.
“Ali u isto vrijeme vidimo da to još uvijek nije dovoljno” za suzbijanje značajnih resursa Rusije u ljudstvu i materijalu, dodao je.
Priznao je razočaranje Kijeva brzinom isporuka, posebno zapadnih tenkova, koji su bili izričito dizajnirani da probiju rupe – doslovno i figurativno – kroz sovjetske oklopne formacije.
Ukrajina je tražila 300 takvih tenkova i kaže da je Zapad do sada obećao poslati najmanje 120. Ali general Pavel je rekao kako se nada da će se to ubrzati, pogotovo ako Rusija pokrene svoju očekivanu proljetnu ofenzivu.
Novoizabrani predsjednik odbacio je mišljenje, koje se dugo zastupalo u nekim evropskim prijestolnicama, posebice u Berlinu – da se takve isporuke mogu smatrati “eskalacijom”.
Rusija je upozorila da će povećane isporuke zapadnog oružja dovesti do toga da zemlje NATO-a budu sve više izravno uključene u sukob.
Nemamo alternativu, rekao je. “Ako ostavimo Ukrajinu bez pomoći, oni bi najvjerojatnije izgubili ovaj rat. A ako izgube, svi gubimo.”
Novoizabrani predsjednik Pavel također je rekao da on i drugi evropski liferi imaju dužnost objasniti svom skeptičnom i u mnogim slučajevima prestrašenom stanovništvu smisao pomoći Ukrajini.
“Naše gradove ne uništava ruska artiljerija i projektili. Ali naša bi budućnost mogla biti uništena ako ne podržimo Ukrajinu u uspješnom okončanju ovog sukoba.”
Također je odbacio tvrdnje, među njima i čovjeka koji mu se ovaj vikend suprotstavio, bivšeg premijera Andreja Babiša da zatvara vrata diplomatiji.
“Kad postoji i najmanja šansa za mirovne pregovore, podržimo to. Ali s ruske strane nema nikakvih znakova toga”, rekao je gospodin Pavel, koji je tokom kampanje često prikazivan kao ratni huškač.
“Ono što treba reći je sljedeće: kraj rata je u potpunosti u ruskim rukama. Bila bi potrebna samo jedna odluka predsjednika Putina da povuče svoje snage iz Ukrajine i rat je gotov.”
I kad je sve bilo gotovo, rekao je za BBC, mogao je vidjeti jasno mjesto za Ukrajinu u NATO-u.
“Ukrajinska vojska bit će vjerojatno najiskusnija vojska u Evropi. Ukrajina zaslužuje biti dio zajednice demokratskih zemalja.”