Obilježena 29. godišnjica prokopavanja “Tunela spasa” koji je u ratu bio konekcija između države BiH sa ostatkom svijeta

Preporučujemo

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti stradalim građanima ispred Tunela Dobrinja – Butmir danas je obilježena 29. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju “Tunela spasa”. Kako je grad Sarajevo bio u potpunoj blokadi pripadnici Armije Republike BiH 29. januara 1993. godine krenuli su u prokopavanje tunela, koji je podzemnim putem ispod aerodromske piste povezao je Dobrinju i Butmir, dvije teritorije koje su bile pod kontrolom Armije RBiH.

Time su, kako svjedoci tog vremena kažu, ostvarena dva strateška cilja. Prvi je bio taj da je Sarajevo, koje je bilo pod potpunom opsadom agresorskih snaga, konačno moglo biti snabdjeveno namirnicama, robama i oružjem, a drugi da je osiguran prolazak jedinica iz opkoljenog grada ka Igmanu, koji je bio pod jakim napadima.

O Ratnom tunelu brigu je preuzeo i danas vodi Fond Memorijala. Budući da je tunel 1996. godine pretvoren u muzejski kompleks, svakodnevno ga posjećuju brojne turističke grupe. Osam stotina metara tunela ispod aerodroma bili su jedini izlaz za stanovnike opkoljenog Sarajeva. Po mišljenju mnogih, prokopavanje Tunela spasa je uticalo i na tok rata. Za cjelokupan posao, od početka izgradnje do proboja tunela, utrošeno je oko 56.000 sati efektivnog rada svih učesnika na izgradnji. Organiziranim unosom registrirano je 3.054.837 kilograma hrane koja je u Sarajevo ušla komunikacijom D-B. Procjena o neevidentiranoj količini hrane kreće se do oko 2.500.000 kilograma.

Nije to bila samo konekcija između dva naselja, već je to bila konekcija između države sa ostatkom svijeta. Konektovanje Sarajeva, kao glavnog grada sa ostatkom svijeta takvim objektom bila je slamka kojom je cijeli gard kako u političkom tako i u diplomatskom smislu disao. Bez te slamke grad bi se ugušio što bi značilo da bi se ugušila i država BiH.  Znajući da je Sarajevo bilo pod opasadom 1.420 dana, govori da su ljudi bili ograničeni u kretanju. Iz grada niko nije mogao da uđe ili izađe. To je bio tada najmanji problem, dok je goruće pitanje bilo 327 granata dnevno koje su padale i 3.777 granata koje su pale 23.jula 1993.godine. Ljudi su bili odsječeni  od svih energenata, nije bilo vode, struje, ničega…

U organizaciji Fonda Memorijala, a u okviru manifestacije “Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2022”, u Butmiru je danas upriličen prigodan program povodom 29. godišnjice prokopavanja tunela. Penzionisani general Armije RBiH i idejni tvorac tunela Rašid Zorlak istakao je kako je ovaj objekat paradigma golgote kroz koju su prošli građani BiH.

– To su bila veoma teška vremena. Ljudi koji su preživjeli tu golgotu znaju šta je značio tunel u toku rata. Moja želja je da se kroz historiju ovaj objekat posjećuje, da služi kao opomena mlađim generacijama, da oni ne dube tunele kao što je to radila naša generacija – kazao je Zorlak.

Poručio je da je Tunel spasa “odigrao” strahovito značajnu ulogu tokom rata. Na pitanje o tome kako je nastala ideja za prokopavanjem “Tunela spasa”, Zorlak je kratko rekao kako razumnim ljudima u toku rata ideje nadolaze bar četiri puta brže u odnosu na mirnodopsko vrijeme.

Najnovije

Lana Pudar se danas bori za prvu medalju na Evropskom prvenstvu za seniore

Lana Pudar, najbolja bosanskohercegovačka plivačica, danas će se boriti za medalju na Evropskom prvenstvu u Rimu u disciplini 100...