Broj stanovnika Hrvatske smanjuje se od 1991. godine, a poseban pad primjećen je u zadnjih desetak godina. Od popisa stanovništva koji je održan 2011. godine Hrvatska je izgublila 396.360 stanovnika, gotovo 10 posto.
U mjesecu julu 2013. godine Hrvatska ulazi u Evropsku uniju, što je ujedno bio i pokretač velikog vala iseljavanja, pogotovo radno sposobnih građana.
Hrvatski demografi godinama upozoravaju na loše demografske trendove sa kojima dolazi do urušavanje penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema.
Za županije koje su ostale bez najvećeg broja stanovnika kaže da su postale “staračke županije” s velikim udjelom starijeg stanovništva, s obzirom na to da iseljavaju mladi, a stari ostaju. Škole se zatvaraju jednako kao i kompanije koje su zapošljavale domaće stanovništvo. Sada ih iste kompanije zapošljavaju u drugim zemljama EU u koje su se uselili.
Nakon ulaska u EU u Hrvatskoj izostaje ekonomski razvoj. Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska, poslije Bugarske, druga najsiromašnija zemlja Evropske unije, ali je istraživanje Eurobarometra govori da gotovo polovina ljudi u ovoj zemlji ima poverenje u Uniju.
Ističemo, Hrvatska je jedna od najvećih dobitnica novog Fonda za oporavak EU nakon koronakrize. U augustu mjesecu 2021. godine Evropska komisija je izvršila isplatu predujma Republici Hrvatskoj, iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 miliona eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplata EU sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije.
Temelj za isplatu navedenih finansijskih sredstava je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. do 2026. godine, koji je početkom jula dobio pozitivnu ocjenu Evropske komisije, a koju je Vijeće EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.
Navedena sredstva bit će usmjerena na podršku projekta za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; podrške poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodne privrede.
Dok Hrvatska svakodnevno ima sve veći odliv stanovništva zauzvrat od Evropske unije dobija velike finansijske injekcije. Baveći se projektima i trošenjem sredstava od EU hrvatski političari zaboravljaju na radno sposobne građane koji svakodnevno napuštaju vlastitu državu.
Evropska unija omogućila je Hrvatskoj putovanje bez viza, mogućnost zaposlenja u drugim državama članicama EU, veliku finansijsku pomoć koju Hrvati ulažu u razvoj infrastrukture i 5G mreže koju po svemu sudeći neće imati ko ni koristiti.