Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe danas je na šehidskom mezarju Kovači obilježena 16. godišnjica od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i prvog predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA). Veliki broj ljudi odao je počast velikanu bosanskohercegovačke historije.
Sin Alije Izetbegovića, Bakir Izetbegović, kazao je da je bio privilegovan što je imao takvog oca.
“Ali na izvjestan način i hendikepiran. On je bio izvrstan otac, čovjek i prijatelj. Nije on meni dijelio neke savjete. To nije bio njegov način. On je svojim životom i odnosom davao savjete”, kazao je Izetbegović.
Član predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA Šefik Džaferović rekao je da je Alija Izetbegović prije svega bio dobar čovjek.
“On je čitav život bio borac za slobodu i cjelovitu i demokratsku BiH” rekao je Džaferović.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.
U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina. Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.
Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.
Alija Izetbegović je svoj život posvetio ideji zvanoj “Bosna i Hercegovina”.
“Bosna nije samo parče zemlje na brdovitom Balkanu. Za mnoge od nas Bosna je ideja, san o zemlji na razmeđu svjetova, na velikoj granici između Istoka i Zapada. To je zemlja više vjera i nacija, pa stoga i zemlja tolerancije, gdje svako može da misli i vjeruje kako želi, gdje ne smije biti nasilja nad čovjekom i gdje neće biti nepravde. To je bio naš san o Bosni i samo takva Bosna može da postoji i opstane” pisao je Izetbegović.
Njegove riječi i djela pamtit će se dugo.
“Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo!” kazao je Izetbegović.
Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.
Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.
Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.
Alija Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.
Index.ba