Oglasio se institut: Šta je pozadina podatka o 1.601 ubijenom djetetu u Sarajevu

Preporučujemo

lnstitut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu oglasio se povodom istraživanja zločina nad djecom Sarajeva pod opsadom 1992 – 1995 .

S obzirom da je tema o broju ubijene djece u opkoljenom Sarajevu imala veliku pažnju javnosti prethodnih dana te da se mnogo špekuliralo, iz Instituta obrazlažu kako se došlo do broja od 1.601 ubijenog djeteta te do kojeg podatka se došlo naučnim metodološkim istraživanjem te koji su problemi u tom procesu.Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava kao naučna ustanova Univerziteta u Sarajevu u sklopu svoje naučne djelatnosti bavio se i zločinima nad djecom Sarajeva u periodu 1992- 1995. uz korištenje naučne metodologije.

U Izvještaj u iz 1996. Zavod za zdravstvenu zaštitu Bosne i Hercegovine iznio je spiskove s pojedinačnim identitetima da je u Sarajevu pod opsadom ubijeno 1.601 dijete i ranjeno 14.946 djece.

Stradanje stanovništva grada Sarajeva u periodu 1992. – 1995. Zavod za zdravstvenu zastitu Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1996.) direktor Zavoda Arif Smajkić potvrdio je ove podatke u radu “Stradanja stanovništva grada Sarajeva u period u 1992- 1995.” , objavljenom u Zborniku radova Opsada i odbrana Sarajeva 1992- 1995.

Profesor dr. Salahudin Dizdarević, šef Klinike za dječiju hirurgiju KCUS-a, u naučnoistraživačkom radu pod nazivom “Dječija hirurgija u odbrambenom ratu Republike BiH”, prezentiranom na Kongresu hirurga Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem održanim u maju 1996. u Sarajevu, izjavio je da je u Sarajevu od 5. aprila 1992. do 30. juna 1995. poginulo 1.585, a ranjeno je 14.888 djece. Od ukupnog broja ranjenih 3.378 djece je teško ranjeno, među kojima je 355 djece sa trajnim invaliditetom. Povrijeđena djeca su liječena u šest bolnica u Sarajevu.

Istraživačko dokumentacioni centar u Sarajevu u Specijalnom prilogu lista “Dani” objavio je spisak od 642 ubijena djeteta.

lnstitut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu 2006. godine započeo je projekt “Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi 1992- 1995” u koordinaciji s Udruženjem roditelja ubijene djece.

Kao rezultat višegodišnjeg rada 2010. godine objavljena je naučna studija pod nazivom Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi. Institut je u ovom istraživanju primjenjivao naučnu metodologiju i uslove koji su bili potrebni kako bi se u knjizi evidentirala žrtva.

Bilo je potrebno pribaviti detaljnu dokumentaciju (lzvod iz matične knjige rođenih, Izvod iz matične knjige umrlih, Potvrdu o smrti, medicinsku dokumentaciju, pokopnu dokumentaciju , fotografiju i pisani trag djeteta, ukoliko postoje, te su ovi radovi djece korišteni i objavljeni u posebnom poglavlju knjige pod nazivom Literarna i likovna stvaralaštva).

Pored 524 nekrologa o djeci, knjiga predstavlja svjedočanstvo o teškim oblicima i načinima zločina nad djecom Sarajeva, mjesta počinjenih zločina, masovna i pojedinačna ubistva djece, s posebnim akcentom na strategiju ubijanja djece, uz sistemsko ubijanje i neprocesuiranje počinilaca izvršenih zločina te posljedice koje su zločini ostavili na cjelokupno bosanskohercegovačko društvo.

Nakon urađene knjige, lnstitut je na traženje uprave Grada Sarajeva proslijedio sva imena koja se nalaze u ovoj studiji te su ona upisana u Velikom gradskom parku ispred spomenika ubijenoj djeci Sarajeva 1992- 1995. u obliku devet cilindara.

Nakon objavljivanja studije, Institut je nastavio istraživanja u sklopu navedenog projekta.

“U daljem radu veliki problem predstavlja činjenica da određeni broj roditelja koje Institut ima u evidenciji nije dostupan (odlazak u inostranstvo, razdvojene porodice, umrli članovi, pogibije kompletnih porodica i dr.), kao i činjenica da određeni broj roditelja nije iz ličnih razloga prijavio ubijeno dijete. Ovi razlozi otežavaju kompletiranje podataka prema naučnim kriterijima. Uprkos tome, Institut pored, evedincije o 524 ubijena djeteta, radeći kontinuirano, posjeduje i evidenciju za još 291 ubijeno dijete. Podaci o ovoj djeci dobijeni su na osnovu kompariranja desetak primarnih izvora, ali ono što je svojstveno za njih jeste da nije dobivena detaljna dokumentacija najbližih srodnika te nije obavljen intervju s roditeljima. Ovi podaci sadrže ime i prezime ubijene osobe, ime oca žrtve, spol, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, mjesto stanovanja, datum smrti, datum i mjesto ukopa i druge izvore saznanja. Također, postoje i druge evidencije s većim brojem podataka o ubijenoj djeci, ali Institut nema dovoljan broj izvora saznanja kojim bi se mogao potvrditi način stradanja. S obzirom na to da se prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka radi o osjetljivim dokumentima, lnstitut ove dokumente dostavlja isključivo po nalog u Tužilaštva za potrebe procesuiranja ratnih zločina”, navode iz instituta.

Zbog specificnosti samog istraživanja, istraživanja ove vrste traju godinama, a konačan broj ubijenih, ranjenih i nestalih još uvijek je teško konačno utvrditi. Konačno utvrđivanje kvantiteta izvršenih zločina u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995. problem je s kojim se Institut godinama unazad susreće u istraživanjima na svim prostorima BiH, pa i Sarajeva.

Rezultati dosadašnjih istraživanja Instituta prezentirani su kroz naučne skupove i konferencije te u naučnim radovima, ali i u magistarskim i doktorskim radovima njegovih istraživača. Institut je u dosadašnjem radu objavio ukupno 141 knjigu, od toga je o Sarajevu objavljeno deset knjiga, dva zbornika radova i 105 naučnih radova.

Na Institutu se radi i poseban projekat u kojem se detaljno istražuju podaci o žrtvama za prostor Sarajeva.

Pored kvantiteta izvršenih zločina potpuno se zanemaruje težina i posljedice koje je opsada Sarajeva ostavila na djecu i roditelje kao i cjelokupno bosanskohercegovačko društvo. Na osnovu relevantne dokumentacije, stručnih i naučnih istraživanja utvrđeno je, pored ostaloga da je, pored masovnih i pojedinačnih ubijanja i ranjavanje djece bila svakodnevna pojava u Sarajevu tokom opsade.

Jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike srpske (SRK VRS-a) koristile su oružje koje je dovodilo do masovnog povrijeđivanja. Usljed izloženosti stanovništva pod opsadom, teškim životnim uslovima i svakodnevnim granatiranjima i snajperskim djlovanjima, pojavila su se i mnoga teška oboljenja koja prije agresije nisu bila u tolikoj mjeri manifestirana. Djeca su doživjela i druge povrijede, uključujući i psihičke.

Sve ove teške fizičke i mentalne povrijede su izričito zabranjene svim relevantnim međunarodnim konvencijama. Djeca su živjela u teškim uvjetima, ubijani i ranjavani su im roditelji, izgladnjivana su usljed nedostatka hrane i dopreme humanitarne pomoći, obolijevala su od raznih bolesti i hladnoće, a za mnoge bolesti nije bilo lijekova, jer je onemogućavana njihova nesmetana doprema, razdvajana su od najmilijih, onemogućeno im je bezbrižno djetinjstvo i igra.

Snage SRK VRS-a i JNA nisu imale samo za cilj ubijanje i nanošenje teških povrijeda stanovnicima Sarajeva, već da uzrokuju i pojavu ekstremnog straha.

Ekstremni strah ostavio je posljedice na djecu koje će neke pratiti i doživotno. Cilj VRS-a bio je da ih na duži ili na trajni period dovedu do mentalnog onesposobljavanja. Ratna događanja utjecala su i na smanjenje broja poroda, povećanje broja nasilnih prekida trudnoća, kao i na povećanje broja mrtvorođene ili djece s ispotprosječnom težinom. Mnoge smrti koje su se dogodile i na ove načine nisu registrirane, što predstavlja još jedan problem zašto se konačana brojka ubijene djece neće moći možda nikada do kraja istražiti.

Najnovije

Filmska potjera u BiH: Poznati prevarant policiji bježao 20 sati

Nedžad Velić (33) iz Cazina, za kojim je raspisano 13 potraga za razbojništvo i prevare, uhapšen je u Potkrajevima,...