Onkološki pacijenti u Federaciji Bosne i i Hercegovine vode bitku na dva fronta – onu sa teškom bolešću i onu sa sistemom u državi koji ih godinama iscrpljuje.
Mnogi zbog nedostatka citostatika i hormonske terapije u Klinici za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) mjesecima nemaju mogućnost optimalnog liječenja, što se itekako odražava na ishod liječenja, jer karcinom ne čeka.
Iz Udruženja “Renesansa”, koje okuplja žene oboljele od karcinoma dojke i grlića maternice, saznajemo da mnoge njihove članice mjesecima čekaju terapiju.
Isti slučaj je i sa ostalim onkološkim pacijentima.
Eldina Zolj-Balenović, članica Udruženja, navodi primjer jedne članice koja drugi mjesec čeka na terapiju. Kaže kako njen lijek košta nekoliko stotina KM mjesečno, ali kada se godinama borite sa karcinomom, i iscrpili ste sve finansijske mogućnosti, i tih nekoliko stotina maraka postaju problem za vas i vašu porodicu.
– To je lijek koji se nalazi u kliničkoj apoteci i oboljeli ga dobijaju na Onkologiji. Nije skup, niti je neki rijetki, pametni lijek, ali kad ste onkološki pacijent godinu, tri ili pet, dođete u situaciju da ne možete mjesečno izdvojiti ni 100 KM, jer ste sve zalihe i mogućnosti iscrpili. Pacijent može kupiti taj lijek, a onda će Federalni zavod refundirati troškove, međutim, oboljeli ne mogu čekati ni dana, moraju preživjeti mjesec sa onim što imaju – pojašnjava Zolj-Balenović.
Dodaju da je stanje iz dana u dan sve teže te da pacijenti sve duže čekaju na terapije.
– Nekada je to mjesec, nekada više mjeseci. A najstrašnije je što će stanje, prema najavama naših onkologa, biti još teže u narednom periodu, jer cijeli svijet prelazi na savremenije lijekove, a proizvodnja onih kojima se mi u BiH liječimo, reducira se – naglašava Zolj-Balenović.
U ovom trenutku, prema ažuriranoj listi Klinike za onkologiju KCUS-a nedostaju: Erlotinib tbl., Irinotekan amp., Plivatinib tbl. i Sandostatin a 20 mg i a 30 mg.
– Posljednjih dana svakodnevno javi se barem jedna nova žena tražeći nešto od osnovne terapije. To znači da mi u onkologiji kada jedan požar ugasimo, već bukte nova tri. Ovo stanje je postalo neizdrživo i neodrživo – ističe Zolj-Balenović.
Zdravstvene ustanove, u ovom slučaju KCUS, ne nabavljaju lijekove. To je u nadležnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja odakle su, na upit Faktor, odgovorili kako oni redovno provode postupke nabavke i distribucije lijekova zdravstvenim ustanovama, uključujući i citostatike.
– Nažalost, trenutno se suočavamo s prekidima u snabdijevanju određenih citostatika. Prema informacijama dostupnim na službenoj stranici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, šest lijekova je trenutno u privremenom ili trajnom prekidu prometa u BiH, a zdravstvene ustanove su nas obavijestile da su četiri od njih trenutno deficitarna – navode iz Zavoda.
Šta kažu u Zavodu
Dodaju da su “uzroci prekida višestruki, a uključuju zastoje u proizvodnji, reorganizaciju proizvodnih procesa te kašnjenje isporuke serija lijekova namijenjenih tržištu BiH”.
– Ipak, želimo naglasiti da Zavod kontinuirano prati stanje dostupnosti lijekova u zdravstvenim ustanovama i poduzima sve potrebne aktivnosti kako bi se osigurala dostupnost terapije pacijentima. U većini slučajeva, dostupne su alternativne terapije s Liste lijekova, a kada takva mogućnost ne postoji, Zavod omogućava refundaciju troškova kupljenog lijeka. Refundacija se odobrava na osnovu medicinske dokumentacije i potvrde kliničke apoteke da traženi lijek u tom trenutku nije bio dostupan u zdravstvenoj ustanovi. Razumijemo zabrinutost pacijenata i ističemo da je Zavodu osiguranje pravovremenog i kontinuiranog liječenja svih pacijenata prioritet – stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
S druge strane, stotine onkoloških pacijenata mjesecima čeka na listi Federalnog fonda solidarnosti za pametne, ciljane terapije. Mnogi ih na nažalost ne dočekaju.
Nakon što su prošle godine Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton Goražde izdvojili novac i time zbrinuli svoje zdravstvene osiguranike, na listi čekanja za takve lijekove, prema posljednjim podacima Zavoda od kraja maja je 1.049 pacijenata.
– Jedni pacijenti su zbrinuti, drugi su i dalje u agoniji kada će dobiti lijek koji im znači produženje života. Osim toga, imamo i izražen problem indikacija za lijekove koje se nisu proširile jako dugo vremena, pa trenutno u FBiH postoji nekoliko stotina pacijenata koji ne mogu ni na listu čekanja, osim da sami kupe lijek – kazala je Zolj-Balenović.