U Budimpešti je u četvrtak održan sastanak mađarskog premijera Viktora Orbana i bjegunca od bh. pravosuđa, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, pri čemu su glavne teme bile infrastrukturni projekti u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, koje je ranije obustavila Njemačka.
Njemačka je povukla podršku tim projektima zbog, kako je tada navedeno, antidejtonskog i neustavnog djelovanja vlasti u RS-u, predvođenih Dodikom i njegovom strankom SNSD, zajedno s koalicionim partnerima.
Prema saopćenju iz Dodikovog kabineta, Orban je tokom susreta obećao da će Mađarska finansijski podržati projekte za koje je Njemačka ranije obustavila sredstva.
Riječ je o izgradnji vjetroelektrane Hrgud i kanalizacione mreže u Bosanskoj Gradišci.
Sankcije rukovodstvu RS-a
Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik suočen je s nizom međunarodnih sankcija zbog političkih poteza koji predstavljaju prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Sankcije protiv Milorada Dodika počele su 2017. godine kada su Sjedinjene Američke Države uvele mjere zbog njegovog odbijanja da poštuje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ove sankcije su proširene 2022. godine zbog navodnih koruptivnih aktivnosti i prijetnji stabilnosti BiH.
U aprilu 2022. godine, Velika Britanija je također uvela sankcije Dodiku, optužujući ga za podrivanje mira i stabilnosti u BiH, te za pokušaje razgradnje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Njemačka i Austrija su u aprilu 2025. godine zabranile putovanje Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, te su blokirale njihovu imovinu na svojim teritorijama. Ove mjere su uvedene zbog njihovih secesionističkih aktivnosti koje ugrožavaju ustavni poredak BiH.
Poljska je u maju 2025. godine najavila zabranu ulaska Dodiku zbog njegovih aktivnosti koje podrivaju ustavni poredak BiH. Ova odluka usklađena je s mjerama koje su već uvele Njemačka i Austrija.
Litvanija je među zemljama koje su uvele sankcije Dodiku zbog njegovih političkih poteza koji se smatraju prijetnjom stabilnosti BiH, a nekoliko zemalja razmatra uvođenje sankcija Dodiku, uključujući Bugarsku, Rumuniju, Francusku i Estoniju.
Politička kriza u BiH
Nakon izricanja prvostepene presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, u februaru, počela je politička kriza u Bosni i Hercegovini.
Vladajuća koalicija u entitetskoj skupštini RS-a potom je usvojila zakone o zabrani djelovanja državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija. Zakone je Ustavni sud BiH privremenom mjerom stavio van snage.
Tužilaštvo BiH je potom pokrenulo istragu protiv Dodika i čelnika entiteta RS za krivično djelo napad na ustavni poredak. Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine, a potom je raspisao i potjernicu.
Dodik je u međuvremenu više puta prelazio granicu Bosne i Hercegovine radi putovanja u inostranstvo, a pokušaj službenika SIPA-e da mu uruče nalog o hapšenju u Istočnom Sarajevu onemogućen je uplitanjem pripadnika MUP-a RS-a.
Interpol je odbio raspisati potjernicu za Dodikom.