Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu su u okviru predmeta „Bosnalijek“, Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnijeli Izvještaj o počinjenim krivičnim djelima i izvršiocima, protiv pet fizičkih lica, jednog državljanina BiH i četiri strana državljana, kao i dva strana pravna lica.
Kako je saopćeno iz SIPA-e, u izvještaju se navodi postojanje osnova sumnje da su spomenuta lica počinila krivična djela „Organizovani kriminal“ iz člana 250. KZ BiH, u vezi sa krivičnim djelima „Zloupotreba položaja ili ovlasti“ iz člana 383. KZ FBiH i „Pranje novca“ iz člana 209. KZ BiH.
Naime, istragom je utvrđeno da su navedena lica u toku 2016. i 2017. godine, postupajući suprotno poslovnim interesima kompanije Bosnalijek DD Sarajevo, ustupili potraživanja od dva strana pravna lica, koja su uredno izvršavala svoje obaveze, takođe stranom pravnom licu, koje je zadržalo za sebe najmanje 3.600.000 KM, a što je omogućeno zaključivanjem ugovora o ustupanju potraživanja i prikriveno obavljanjem transakcija između više evropskih zemalja.
U istom periodu, navedena lica su sredstva Bosnalijeka u višemilionskom iznosu iskoristili za kupovinu dionica Bosnalijeka, što su prikrili obavljanjem transakcija između računa pravnih lica iz ukupno šest zemalja, saopćeno je iz SIPA-e.
Početak kraja Bosnalijeka
Godina koja je obilježila „početak kraja“ jedne od najvećih i najuspješnijih farmaceutskih firmi na Balkanu je 2012.godina. Nekadašnji zaposlenik Bosnalijeka, Nedim Uzunović, 2005. godine imenovan je za direktora predstavništva Bosnalijeka u Rusiji, kao jednom od najpotentnijih inozemnih tržišta za proizvode Bosnalijeka.
Početkom 2012. godine, Nedim Uzunović dobija otkaz, a Bosnalijek protiv bivšeg direktora njihovog predstavništva u Rusiji podnosi prijave policiji u Moskvi, zbog nestanka dokumenata o osnivanju i registraciji predstsavništva, nestanka pečata, ključeva i dokumentacije o registraciji automobila, te krađe poslovnog automobila. Sve navedene prijave odnose se na period mart-maj 2012. godine. Za to vrijeme, bivši direktor Bosnalijekovog predstavništva u Rusiji sačinjava plan o povratku u staru firmu i isto čini pronalaskom ulagača koji su ubrzo počeli kupovati dionice Bosnalijeka, koje su bile u vlasništvu IFC-a, te manjih privatnih dioničara.
Kampanja preuzimanja većinskog vlasničkog udjela Bosnalijeka počinje u septembru 2012. i traje do marta 2013. godine. Rezultirala je prodajom, na prvom mjestu dionica IFC-a (655.729 dionica), koje su kupovali pojedinci skriveni iza tajnih računa u bankama, te fondovi sa Kajmanskih ostrva, da bi ih potom prodali „Haden“-u – sadašnjem većinskom vlasniku dionica Bosnalijeka.
Imenovanje nove uprave
Ubrzo nakon kupovine dionica od strane „novih ulagača“, u 2013. godini dolazi do preuzimanja većinskog paketa dionica Bosnalijeka i imenovanja nove uprave, na čije čelo je postavljen Nedim Uzunović. Kao „protuuslugu“ za novo radno mjesto, Bosnalijek, pod vodstvom direktora Uzunovića, počinje isporučivati velike količine lijekova vlasnicima dionica Bosnalijeka u Rusiju, što, dvije godine nakon prve isporuke, rezultira bankrotom istih i dugom prema Bosnalijeku u iznosu približno jednakom njihovom ulaganju u preuzimanje većinskog vlasničkog dijela najuspješnije bosanskohercegovačke farmaceutske kompanije.
Praksa isporuke lijekova u Rusiju nastavljena je, uprkos svemu, i prema drugim firmama iza kojih stoje „novi vlasnici“ Bosnalijeka, koji prikrivaju porijeklo novca uloženog u kupovinu dionica Bosnalijeka, koristeći se mrežom povezanih preduzeća u Rusiji i offshore kompanija u svijetu. Naravno, sve uz pomoć i podršku „igrača“ iz Bosne i Hercegovine.
Naime, novac za kupovinu vlasničkih udjela Bosnalijeka obezbijedila je, prema navodima CIN-a, ruska farmaceutska kompanija „Imperia Pharma“ iz Sankt Petersburga, čiji vlasnik je offshore kompanija „Luveri International Limited“ sa Gibraltara.
Gibraltar glasi za jednu od svjetskih offshore zona, koju koriste vlasnici firmi s ciljem utaje poreza ili pranja novca stečenog nezakonitim djelovanjem i poslovima.
U junu 2012. godine, „Imperia Pharma“ posudila je offshore investicionom fondu „Haden“ 22 miliona dolara, posredstvom kojeg je kupila lanac apoteka „Erkafarm“ iz Moskve.
„Haden“ je registriran 1996. godine u Luksemburgu kao firma za posredovanje u kupovini drugih kompanija, ali sve do 2012. godine i kupovine lanca apoteka „Erkafarm“, ova firma nije se bavila poslovima za koje je bila registrirana.
U septembru iste godine, „Erkafarm“ (koji je dakle prešao u vlasništvo „Imperia Pharme“) daje zajam „Haden“-u za kupovinu dionica Bosnalijeka. „Haden“ u svom izvještaju za 2012. godinu navodi da je u septembru potpisao ugovor sa „Erkafarmom“ na iznos od 20 miliona eura, da bi taj iznos na kraju 2012. godine bio uvećan za dodatnih 5 miliona eura (ukupno 25 miliona eura).
Pola godine kasnije, u martu 2013. godine, „Haden“ je za kupovinu dionica Bosnalijeka od sarajevske podružnice ruske Sberbanke izdejstvovao i 7,8 miliona KM kreditnih sredstava, a otplatu kredita garantirala je „Imperia Pharma“. Dakle, za kupovinu dionica Bosnalijeka „Haden“ je imao na raspolaganju najmanje 56 miliona KM, ali izvještaji o uplatama na Sarajevskoj berzi u tom periodu pokazuju da je za kupovinu dionica utrošeno tek nešto više od polovice tog iznosa.
Kupovinom dionica Bosnalijeka za račun „Imperia Pharme“, „Haden“ se upisuje kao formalni vlasnik dijela Bosnalijeka, iako je u kreditnom zahtjevu prema Sberbanci navedeno da je isti samo posrednik u preuzimanju Bosnalijeka za račun i u interesu „Imperia Pharme“. Kao posrednik, „Haden“ je za kupovinu dionica Bosnalijeka na Sarajevskoj berzi angažirao brokersku kuću „Eurohaus“, kojoj je u toku 2012. i 2013. godine na ime avansa uplatio 34 miliona KM.
Direktor ove brokerske kuće u vrijeme preuzimanja vlasničkog udjela u Bosnalijeku bio je Zijad Blekić, koji je ujedno obnašao i funkciju predsjednika Nadzornog odbora Sarajevske berze (SASE) – što je protivno članu 149. Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH, u kojem je izričito navedeno da:
„Zaposlenici berze ne mogu biti članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, niti angažirani u obavljanju poslova kod profesionalnog posrednika, banaka, niti emitenata čijim se vrijednosnim papirima trguje na berzi.“
Pored njega, uposlenik predmetne brokerske kuće, Edin Dizdar, u to vrijeme bio je i član Nadzornog odbora Registra vrijednosnih papira Federacije BiH. Značajnu ulogu u prodaji dionica Bosnalijeka odigrao je i Hasan Ćelam – predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, te nekoliko drugih osoba koje su sudjelovale u trgovini dionicama Bosnalijeka. Ovakva postavka „igrača“ omogućila je „Haden“-u kupovinu 29,94% vlasničkog udjela u Bosnalijeku, koji je plaćen oko 32 miliona KM. Sve navedeno neminovno ukazuje na organizirano kriminalno djelovanje u pogledu prodaje dionica Bosnalijeka.
Sve naloge za isplatu potpisivao je Konstantin Zevlov – opunomoćenik „Haden“-a, direktor Odjela pravnih poslova „Imperia Pharme“, te član novog Nadzornog odbora Bosnalijeka.
„Haden“, kao posrednik u kupovini dionica Bosnalijeka za račun „Imperia Pharme“ (te drugih ruskih ulagača), kako je ranije navedeno, uspio je izdejstvovati prvo kupovinu dionica IFC-a, a potom i brojnih malih vlasnika kapitala Bosnalijeka, koristeći se pri tome metodom tzv. „parkiranja cijena“ – što podrazumijeva prethodno dogovaranje trgovanja za određeno vrijeme i po unaprijed dogovorenoj cijeni – što predstavlja berzanske manipulacije koje su zabranjene kako Zakonom o tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH, tako i pravilima Sarajevske berze.
Intenzivno trgovanje dionicama Bosnalijeka na Sarajevskoj berzi trajalo je u periodu od septembra 2012., do sredine maja 2013. godine, u kojem periodu je „Haden“ postao vlasnik 29,94%, čime je ujedno postao i najveći pojedinačni vlasnik dionica Bosnalijeka. Iako je zapravo bio samo posrednik u kupovini dionica za rusku farmaceutsku kompaniju „Imperia Pharma“, „Haden“ se formalno vodi kao vlasnik dionica Bosnalijeka. A ovome je umnogome doprinijela brokerska kuća „Eurohaus“ iz Sarajeva, koju je “Haden“ angažirao za kupovinu dionica Bosnalijeka. Kako? Tako što je tadašnji direktor „Eurohausa“ Zijad Blekić u to vrijeme ujedno bio i predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze, dok je Edin Dizdar, tadašnji uposlenik navedene brokerske kuće, ujedno obnašao i funkciju člana Nadzornog odbora Registra vrijednosnih papira FBiH – institucije koja čuva podatke o vlasnicima dionica, da bi kasnije postao zastupnik „Hadena“, a potom i član Nadzornog odbora Bosnalijeka.
Kako je već ranije objašnjeno, „Haden“, offshore kompanija, za kupovinu dionica Bosnalijeka koje su bile u vlasništvu „Herbos Fonda“ iz Mostara i Balkan Investment Opportunity Fonda (BIOF) sa Kajmanskih ostrva, te vlasnika skrivenih iza skrbničkih računa UniCredit banke u Mostaru – a koji su nešto prije pokupovali dionice od malih dioničara i pojedinih investicijskih fondova iz BiH.
Oba ova fonda kontrolirao je Aleksandar Hrkač iz Osijeka (R Hrvatska), višestruko kažnjavani berzanski trgovac zbog nezakonitog sticanja dionica kako u Hrvatskoj, tako i u BiH. On je ujedno bio i vlasnik jednog od skrbničkih računa UniCredit banke u Mostaru
Dio novca za trgovanje na berzi „Haden“, offshore kompanija, (34 miliona KM) osigurala je putem „Erkafarma“ – ruskog lanca apoteka kupljenih od strane „Imperia Pharme“, u čijoj kupovini je posrednik bio „Haden“, dok je dodatnih 7,8 miliona KM osigurano iz kreditnih sredstava koje je tom istom „Hadenu“ odobrila sarajevska podružnica ruske Sberbanke, kršeći pri tome sva pravila bankarskog poslovanja i propuštajući sumnjive transakcije prijaviti Odjelu za suzbijanje pranja novca i SIPA-i.
U obrazloženju odluke o dodjeli kredita Kreditni odbor Sberbanke je naveo da je „Haden“ unaprijed dogovorio kupovinu dionica „Bosnalijeka“ 15.januara 2013. godine. Sama ova činjenica ukazuje na lanac kriminalnih aktivnosti prilikom preuzimanja vlasničke većine nad Bosnalijekom.
(Merima Druškić)