Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine dostavila je odgovor Komisiji za borbu protiv korupcije na pitanja o procesu imenovanja (sada već bivšeg) ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića i davanja suglasnosti Nešiću pristupanju tajnim i vrlo tajnim podacima.
Nešić se, podsjetimo, nalazi u pritvoru u Vojkovićima. Iz Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su se zanimali kako je 2023. godine prošlo imenovanje na poziciju državnog ministra sigurnosti s obzirom na činjenicu da se istrage u predmetu protiv Nešića vode od 2019. godine.
OSA je u odgovoru ovoj parlamentarnoj komisiji prvo naglasila da nisu nadležni za proces imenovanja i davanja suglasnosti kandidatima u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Potom su objašnjeni sigurnosne provjere koje provode, kao i što je bilo u konkretnom slučaju, odnosno slučaju Nešića.
– U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka, OSABiH sigurnosne provjere za osobe koje rade ili se prijavljuju za rad na radno mjesto na kojem se proizvode tajni podaci u organu koji se bavi obavještajnim ili pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti. Rukovodilac organa, odnosno institucije, podnosi zahtjev za sigurnosnu provjeru OSA-i s potrebnom dokumentacijom za provođenje iste, koja rezultat sigurnosne provjere dostavlja rukovodiocu organa u kojem je osoba zaposlena ili obavlja dužnost. Rukovodilac organa ili institucije donosi odluku o postojanju odnosno nepostojanju sigurnosne smetnje, a Državni sigurnosni organ izdaje dozvolu za pristup tajnim podacima – navode iz OSA-e.
Napominju da je za Nenada Nešića zahtjev za provođenje sigurnosne provjere za pristup podacima o stepenu tajnosti “vrlo tajno” OSA-i dostavljen 28. aprila 2023. godine, odnosno nakon imenovanja.
– U toku provođenja sigurnosne provjere, od strane pravosudnih, policijskih, sigurnosnih, financijskih i drugih institucija, nisu nam dostavljeni podaci koji predstavljaju sigurnosnu smetnju za pristup tajnim podacima u skladu sa člankom 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka koji propisuje sljedeće:
Član 59.
(1) Sigurnosne smetnje, zbog kojih se odbija izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima, su:
a) dokazano lažno navođenje podataka u upitniku za provjeru,
b) pravosnažne sudske presude od najmanje tri mjeseca zatvorske kazne,
c) postojanje jednog ili više pravosnažnih rješenja zbog prekršaja iz člana 49. tačka I) Zakona,
d) vođenje postupka zbog kaznenih djela za koja se mogu izreći zatvorske kazne u trajanju od najmanje tri mjeseca,
e) vođenje postupka pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, odnosno pred odgovarajućim sudom u Bosni i Hercegovini,
f) dokazano postojanje sigurnosne smetnje u vezi s jednom ili više informacija iz upitnika za sigumosnu provjeru, koje utemeljuju opravdanu sumnju u autentičnost, lojalnost državi i povjerljivost osobe za omogućavanje pristupa, korištenja, čuvanja i zaštite tajnih podataka, a naročito sljedeće:
1) neovlašten kontakt s pripadnicima organiziranih kriminalnih skupina, terorističkim organizacijama i organizacijama koje ih financijski ili na drugi način podržavaju, odnosno članstvo u njima,
2) neovlašteni kontakt ili suradnja s osobama iz obavještajno – sigurnosnih ili vojnih struktura drugih država,
3) iznošenje ili komentiranje tajnih informacija, dokumenata i aktivnosti neovlaštenih osoba, a osobito obavještajno – sigurnosnim službama drugih država ili sredstvima javnog informiranja,
4) prekomjerna zaduženost koja dovodi do financijskih teškoća i predstavlja dokazanu mogućnost za ucjenu ili druge oblike pritiska na provjeravanu osobu,
5) dokazano neobjašnjivo bogaćenje iz nepoznatog ili izvora koji je povezan s organizacijama iz alineje 1) i 2) tačke f) ovog stava,
6) odbijanje pružanja odgovora ili informacija ili dokazano sprječavanje drugih da pruže odgovore ili informacije koje zahtijevaju OSABiH, osobe nadležne za izdavanje dozvole ili Komisija.
g) postojanje drugih sigurnosnih smetnji određenim Zakonom ili međunarodnim sporazumima – piše u informaciji koju je potpisao generalni direktor OSA-e Almir Džuvo.
Na kraju je citirana i odredba po kojoj je “dokaze za sigurnosne smetnje dužna prikupiti i iznijeti OSABiH u saradnji s odgovarajućim organima…”.
Komisija za borbu protiv korupcije prvo je od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) zatražila informaciju kako je i na koji način 2023. data suglasnost da Nenad Nešić bude imenovan za ministra sigurnosti BiH.
Informacije su zatražene nakon što je Nešić uhićen, te mu je određen pritvor. Osim njega su uhapšeni Mladen Lučić i Milan Dakić, a terete se da su počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela pranja novca, zlouporabe službenog položaja ili ovlaštenja, te primanja mita.
Nakon što je razmotrila informaciju SIPA-e, Komisija za borbu protiv korupcije nedavno je odlučila da i OSA-i postavi pitanje o provjerama Nešića.
O njihovom odgovoru Komisija će raspravljati na sjednici koju je zakazala za 24. veljače.