Sutra će se pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH naći imenovanje članova Upravnog odbora BHRT-a, a pažnju javnosti posebno je privukla lista kandidata predložena od strane Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).
Na toj listi, kao prvi izbor iz reda srpskog naroda, nalazi se Radmila Bojanić – osoba koja se od januara ove godine nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.
Lista uključuje ukupno 12 imena: dva kandidata su iz reda Bošnjaka, tri iz reda Hrvata, šest iz reda Srba i jedan iz reda Ostalih. Konačni sastav Upravnog odbora treba uključiti po jednog predstavnika konstitutivnih naroda i jednog iz reda Ostalih.
Iako je imenovanje UO BHRT-a već važno zbog dugotrajnih problema te institucije, uključivanje osobe s međunarodnih sankcija na vrh liste izaziva ozbiljnu zabrinutost o integritetu javnih medija i političkom uplitanju u ključne procese.
Ko je zapravo Radmila Bojanić?
Ona je povezana s firmama koje su, prema tvrdnjama američkog Ministarstva finansija, blisko sarađivale s porodicom Milorada Dodika. Bila je suosnivačica Sirius 2010 i firme Nimbus – obje sada pod sankcijama.
Nakon što su mjere stupile na snagu, pomenute firme su formalno zatvorene, ali su njihovi bivši rukovodioci, uključujući Bojanić, osnovali novu – Invictus Tehnology Group – registrovanu na istoj adresi gdje je bio Prointer.
U osnivačkom aktu nove firme navedeni su: Bojan Vujić (bivši direktor Infinity Group), Nemanja Reljin (osnivač Siriusa), Vladimir Perišić (direktor Prointera) i Radmila Bojanić, s podjeljenim vlasništvom između 15% i 35%.
Zašto je ovo sporno?
Prema američkom zakonodavstvu, pokušaj zaobilaženja sankcija osnivanjem novih firmi predstavlja kršenje zakona. Upravo je to što se desilo s Infinity grupom i osnivanjem Invictus Tehnology Group ilustracija takvih pokušaja.
Banke u BiH zatvorile su račune osobama pod sankcijama, ali su političke strukture našle način da zaobiđu i tu prepreku – kroz izmjene Zakona o radu RS-a koje omogućavaju isplate “na ruke”, za one koji više ne mogu imati bankovne račune.
Upravo zato imenovanje Bojanić u javni odbor BHRT-a ne predstavlja samo problem reputacije, već i potencijalni međunarodni skandal.
Šta to znači za BHRT?
Ukoliko Bojanić postane članica Upravnog odbora, BHRT bi se mogao suočiti s dodatnim pritiscima međunarodnih partnera, smanjenjem saradnje i gubitkom kredibiliteta.
Javnost postavlja logično pitanje: kako je moguće da RAK predloži osobu pod sankcijama, a da to uopće ne postane tema rasprave unutar Parlamenta?
Ostali kandidati
Na listi se nalaze i neka poznata imena. Iz reda Bošnjaka su to Dževdet Tuzlić i Ahmed Jalovičić, dok su među Hrvatima Jozo Pavković, Denis Naprta i Mario Vrankić.
Pored Bojanić, iz reda Srba kandidati su: Kosta Petrušić, Miloš Šolaja, Vedran Škoro, Saša Krsman i Aleksandra Stojanović. Ljubomir Zuber je jedini kandidat iz reda Ostalih.
Naizgled tehnička procedura izbora Upravnog odbora sada se pretvara u ozbiljno pitanje političke