Premijerka Srbije Ana Brnabić, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer S. Makedonije Dimitar Kovačevski i u to vrijeme predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija na samitu Otvorenog Balkana u Beogradu, avgust 2022 (MIA)
Iako Bosna i Hercegovina nije dio priče o “Otvorenom Balkanu”, u Banjaluci će za nekoliko dana biti održana konferencija koja će se baviti upravo ovom temom.
Ova inicijativa, koju su pokrenuli lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije još 2019. godine, nema podršku u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ipak, u jednom njenom dijelu, Republici Srpskoj, smatraju kako se BiH treba pridružiti, što je jedan od razloga zbog čega se organizuje konferencija “Know How for Open Balkan”.
Osim ministara i privrednika iz RS, na konferenciji će između ostalih, učestvovati i Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora BiH, Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine Srbije, te Siniša Maričić iz Regionalnog savjeta za saradnju (RCC).
Organizatori očekuju i (još neimenovane) paneliste iz Ujedinjenih nacija, te Delegacije Evropske unije u BiH.
‘Prvo Berlinski proces, pa Otvoreni Balkan’
“Nema smisla da otvaramo priču o ‘Otvorenom Balkanu’, dok ne završimo ‘Berlinski proces’”. Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
BiH je od 2014. dio “Berlinskog procesa”, koji okuplja šest država Zapadnog Balkana, sa ciljem da se one međusobno povežu prije pristupanja Evropskoj uniji (EU).
U novembru 2022, tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija je boravio u Berlinu na samitu ove inicijative, te potpisao sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija između zemalja.
Sporazumi još nisu ratifikovani.
Šef bh. diplomatije poručuje da podržava sve ideje kojima je fokus na širenju tržišta za bh. privredu, ali da nije upoznat sa konferencijom o “Otvorenom Balkanu”, niti da li je neko iz njegovog resora pozvan u Banjaluku.
“Mi imamo CEFTA-u kao sistem koji već funkcioniše, doduše sa problemima. Imamo Berlinski sporazum koji smo svi zajedno dogovorili, kolega Tegeltija je stavio paraf na taj dokument. Onda smo stali sa implementacijom tog procesa koji znači upravo širenje i jačanje regionalne saradnje, promet roba, usluga i ljudi”, istakao je Konaković.
Naglašava da će konačni stav zauzeti kada čuje mišljenje ekonomskih stručnjaka.
“Hoću da vjerujem da je to priča u kojoj se više razmišlja ekonomski, mada imate pojedine informacije koje govore o nekoj političkoj pozadini. Ja još ne želim na takav način da posmatram taj proces”, kazao je Konaković.
Dodao je da BiH mora da pokaže ozbiljnost po ovom pitanju.
“Mi svi hoćemo tobože u EU, a ne možemo ni oko čega da se dogovorimo. A onda ti Evropljani, takvi kakvi su, generalno skeptični prema nama, kažu ‘ne puštajte ove sa Balkana, oni sami ne mogu ni oko čega da se dogovore’. Moj prijedlog je da završimo ono oko čega smo se već dogovorili, pa da otvaramo neka nova poglavlja”, zaključuje Konaković.
Ko organizuje konferenciju u Banjaluci?
Konferenciju zajedno organizuju Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske i Udruženje mladih ekonomista (UMEK) RS.
Teme konferencije će biti prilike i izazovi “Otvorenog Balkana”, spremnost za protok ljudi, roba i kapitala, te globalne, evropske i regionalne inicijative kao šansa za razvoj.
Borislav Mandić, predsjednik UMEK RS, kaže za RSE da oni kao ekonomisti smatraju da su “slobodno kretanje roba, usluga, novca i ljudi” ideje kojima bi svi trebalo da streme.
“Mi ćemo sa ekonomske strane da damo svoje mišljenje na konferenciji. Što se tiče političke strane, zato dovodimo ove ljude na konferenciju i oni su pristali da dođu, kako bi oni rekli iz ugla politike šta misle o tome, i koje su pozitivne političke strane”, ističe on.
Naglašava da je “svima jasno zašto su otvorene granice dobra stvar”.
Iz Ministarstva nije odgovoreno na upit RSE o konferenciji, te zvaničnom stavu entitetske Vlade po pitanju regionalnih inicijativa.
Sličnosti ‘Otvorenog Balkana’ i ‘Berlinskog procesa’
Tzv. “Mali Šengen”, prethodnik “Otvorenog Balkana”, formirali su u oktobru 2019. godine Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, Edi Rama, premijer Albanije i Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije.
Inicijativu, čiji je cilj bolja regionalna saradnja, slobodan protok roba i ljudi između država članica, podržale su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.
U julu 2021. godine, na sastanku trojice lidera dogovoreno je da inicijativa mijenja ime u “Otvoreni Balkan”.
Iako su i BiH, Crna Gora i Kosovo, takođe, pozvane da se pridruže ovom procesu, nisu mu se priključile jer, između ostalog, nije povezan sa standardima EU.
“Berlinski proces” je uspostavljen 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, te služi kao platforma za saradnju između visokih zvaničnih predstavnika tzv. zapadnobalkanske šestorke, koju čine Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.
U cijeli proces su uključene i institucije EU, međunarodne finansijske institucije i predstavnici civilnog društva.
“Otvorenom Balkanu” – dodvoravanje Milorada Dodika, predsjednika RS, Aleksandru Vučiću.
“Otvoreni Balkan su potpisale samo tri zemlje, od kojih dvije, Albanija i Sjeverna Makedonija, nisu tada dobili dan za otvaranje pregovora [sa EU]. Berlinski proces su potpisali svi. Kurti nikad neće potpisati, jer je povukao potpis na Otvoreni Balkan, u Crnoj Gori sve zavisi ko će sad dobiti izbore, a u BiH takođe je podijeljeno mišljenje”, smatra Cenić.
Ona naglašava da su razlike između dvije inicijative u detaljima, ali da “iza Berlinskog procesa stoje pare za projekte”, a da “iza Otvorenog Balkana osim Vučića i te ideje ne stoji ništa”.
Dodaje da su mnoga pitanja i dalje nerazjašnjena, poput onog da li može u “Otvoreni Balkan” da uđe samo jedan dio neke zemlje.
“Vjerovatno se Dodik nada da će ucijeniti, kao što je i do sada radio otkada je formiran novi Savjet ministara, da će mu Konaković i ostali izaći u susret da se ne bi raskinula koalicija, ali će onda imati posljedice”, upozorava Cenić.
Ona ističe i da će Dodik teško moći u “Otvoreni Balkan tako što će gušiti nevladin sektor”.
BiH pred vratima ‘Otvorenog Balkana’
Prošle godine, Zoran Tegeltija, kao predsjedavajući Savjeta ministara BiH bio je na dva samita “Otvorenog Balkana”, te govorio da BiH treba da se pridruži ovoj inicijativi, iako, prema njegovim riječima, u BiH nema konsenzusa za to.
Uoči septembarskog samita u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, iz kabineta tada predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića, rečeno je za RSE da Tegeltija o svom učešću nije obavijestio Predsjedništvo, te da kolektivni šef države nije donio odluku o priključenju toj inicijativi.
Jedina konkretna odluka Predsjedništva BiH (koje je nadležno za spoljnu politiku) o ovoj inicijativi je zaključak iz septembra 2020, u kojem pozdravljaju inicijativu tri zemlje “da pokrenu proces bolje međunarodne saradnje”.
U oktobru 2022, na sjednici Savjeta ministara BiH, nije usvojena informacija Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH o analizi interesa i koristi za BiH u slučaju pristupanja “Otvorenom Balkanu”.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, nakon stupanja na funkciju prošlog novembra istakla je da je jedan od njenih ciljeva da ponovo aktualizuje pristupanje BiH “Otvorenom Balkanu”.
Milorad Dodik, njen prethodnik na toj funkciji, više puta je isticao da se zalaže za to da BiH bude dio ove regionalne inicijative, te da je tražio da se o tome odlučuje u Predsjedništvu, ali je to bilo blokirano.