Za deset godina rada, Agencija za reviziju privatizacije u FBiH je revidirala više od 150 firmi i banaka. Ako se uzme u obzir da je u FBiH bilo skoro 1.200 privatizacija, ovim tempom trebat će decenije da se okonča revizija privatizacije ukoliko se proces ne ubrza.
Njen cilj je utvrditi je li i gdje bilo nepravilnosti i kriminala u privatizaciji, na šta su konstantno upozoravali najviše sindikati.
Pitanja o toku revizije, procjenama završetka posla, broju slučajeva u kojima je utvrđena povreda zakona prilikom privatizacije, sudskim epilozima uputili smo Agenciji za reviziju privatizacije. Na neka su konkretno odgovorili, na neka nisu.
– Agencija je u svom dosadašnjem radu revidirala i obradila više od 150 privrednih društava u šta ubrajamo i banke koje smo sve završili. Kada govorimo o privrednim društvima čija je revizija privatizacije provedena, sve su to velike kompanije sa velikim učešćem kapitala u državnoj svojini. Također je bitno naglasiti da je Agencija uspjela započeti i okončati u 95 posto slučajeva započete revizije što je veoma bitna činjenica kada se uzme u obzir protok vremena i dokumentacija na osnovu koje Agencija i vrši reviziju privatizacije.
Kada govorimo o privrednim društvima čija je revizija privatizacije provedena zbirni kapital iznosi više od dvije i po milijarde konvertibilnih maraka – odgovorio je Faktoru direktor Agencije Vedad Duraković.
Nije precizirao kakav je plan za ovu godinu. Naveo je samo da je “veoma ambiciozno postavljen ako se ima u vidu da Agencija obavlja reviziju sa relativno malim brojem revizora”.
Ova agencija, prema nedavno dostavljenom izvještaju o radu za prošlu godinu, ima šest revizora. U planu je, kažu, da se zaposle još dva i u toku je konkurs.
Za svoj rad su u prošloj godini imali na raspolaganju nepunih 608.000 KM iz budžeta FBIH.
Zanimalo nas je u koliko je dosad slučajeva utvrđena povreda zakonskih propisa prilikom privatizacije i o kojim je firmama riječ, te koliko slučaja i eventualno kojih ima neki sudski epilog ili su nadležna tužilaštva pokrenula istragu.
Iz odgovora bi se moglo zaključiti da je samo jedan imao sudski epilog. Nije precizirano gdje je sve utvrđena povreda zakona.
– Kada se radi o povredama pravnih propisa, Agencija blagovremeno evidentira i u svom izvještaju navede sve povrede do kojih je došlo prilikom procesa privatizacije. Negativne izvještaje Agencija dostavlja kantonalnim tužilaštvima, a od sada će vjerovatno i novoosnovanom tijelu pri Federalnom tužilaštvu FBiH, POSKOK-u (Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala).
Nadležna tijela, odnosno tužilaštva vrše predistražne radnje u skladu s navodima iz izvještaja o provedenim revizijama privatizacije i procjenjuju ima li elemenata krivičnog djela te nas pozivaju kao svjedoke. U Bihaću je osuđen direktor Agencije za privatizaciju najvećim dijelom na osnovu izvještaja Agencije za reviziju privatizacije u FBiH – dodaje u odgovoru Duraković.
Iz Agencije nisu dali procjenu kada bi mogli završiti posao.
Na pitanje s kojim se poteškoćama susreću odgovoreno je da se to najviše odnosi na neusklađenost zakonskih propisa.
– Zakon u skladu sa čijim odredbama Agencija vrši svoje poslove je lex specialis zakon koji zalazi u druge zakone koji su doneseni u FBiH. Svi relevantni učesnici kao i institucije od značaja za FBiH su saglasni da je Agencija neophodna i da je odličan regulator dosadašnjeg procesa, a i budućeg jer FBiH u budućnosti čeka još da se privatizira 52 posto državne imovine – kažu iz Agencije.