Vatikan je objavio da je Papa Franjo pokopan u Bazilici svete Marije Velike.
Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dvije kapele. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo ime Franciscus.
Čitav se ispraćaj odvijao po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.
Vjernici, svećenici i državnici prethodno su se u Vatikanu i Rimu oprostili od 88-godišnjeg pape “otvorenog srca” koji je umro na Uskrsni ponedjeljak.
Više od 400.000 ljudi okupilo se u Vatikanu i duž rimskih ulica kako bi odali posljednju počast papi Franji, saopćilo je italijansko ministarstvo unutrašnjih poslova, što je znatno više od vatikanskih procjena da je blizu 250.000 došlo na posljednji ispraćaj poglavara Katoličke crkve.
Tijelo pape Franje preneseno u crkvu gdje će biti njegovo konačno počivalište, sam čin ukopa zatvoren za javnost
Na grandioznom Trgu svetog Petra tokom sprovodne mise ležao je skromni drveni kovčeg Franje, rođenim imenom Jorgea Marija Bergoglia, prvog pape iz Južne Amerike.
Dirljiva sprovodna misa
Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak čelnika država i organizacija.
Među njima su bili američki predsjednik Donald Trump, generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, francuski predsjednik Emmanuel Macron, španski kralj Filip VI., ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen…
S lijeve strane kovčega sjedili su kardinali koji će na konklavi idući mjesec odabrati Franjinog nasljednika, odlukom koja će odrediti hoće li Crkva nastaviti Argentinčevim stopama “otvorenosti” ili se vratiti tradicionalnijem papinstvu.
Svečanu i dirljivu sprovodnu misu predvodio je kardinal Giovanni Battista Re, kojem se pridružilo oko 250 kardinala, patrijarha, nadbiskupa, biskupa, svećenika i posvećenih redovnika.
U svojoj propovijedi, dekan Kardinalskog kolegija se osvrnuo na intenzivnih 12 godina Franjine službe, obilježenih njegovim stilom bliskosti s ljudima i spontanošću njegovih gestova do samog kraja, ali najvažnije, njegovom dubokom ljubavlju prema Crkvi koju je želio otvoriti svima.
Kardinal Re je primijetio da izljev ljubavi kojem smo svjedočili u ovoj sedmici žalosti mnogo govori o tome koliko je pontifikat pape Franje “dotakao umove i srca” mnogih ljudi, ne samo unutar Crkve.
Dobri pastir blizak svom narodu do samog kraja
Kardinal Re je primijetio da je “uprkos svojoj krhkosti i patnji pred kraj, papa Franjo odlučio slijediti ovaj put sebedarja do posljednjeg dana svog zemaljskog života”, u kojem je “slijedio stope svog Gospodina, Dobrog Pastira”.
– Bio je Papa među ljudima – otvorenog srca prema svima, posebno prema marginaliziranima, najmanjima među nama, ali također Papa pažljiv na znakove vremena i ono što je Duh Sveti budio u Crkvi – naveo je kardinal Re.
Dodao je da je njegova slika Crkve kao “poljske bolnice” karakterizirala Crkvu koja se aktivno bavi svjetskim ranama.
– Njegova pomoć migrantima i izbjeglicama, oličena posjetama Lampedusi, Lezbosu i granici SAD-a i Meksika, bila je duboko simbolična za njegovu solidarnost s onima koji pate – kazao je, između ostalog.