Poslanici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za 27. april trebali bi razmatrati Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini.
HDZBiH traži mogućnost da se etnička pripadnost upisuje i u ličnu kartu. Prijedlog ovog zakona, i zahtjev da se razmatra po hitnom postupku, uputio je Nikola Lovrinović, predsjedavajući Kluba zastupnika HDZ-a BiH.
Tako, ukoliko se izjašnjavate kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin to bi vam pisalo i na ličnoj karti. Ako ne, onda ništa. Jer u HDZ-ovom prijedlogu se ne ostavlja mogućnost da se neko izjasni kao Bosanac ili Hercegovac ili Bosanac i Hercegovac, Rom, Jevrej… Nakon prvog upisa podataka, nova izjava o promjeni podatka se može izvršiti nakon sticanja punoljetnosti, odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.
Prema Lovrinoviću to je korisno zbog zapošljavanja, odnosno uhljebljivanja u državne institucije. Naime, kako se navodi u prijedlogu, svako bi trebao upisati svoju etničku pripadnost, a ako ne to polje će mu ostati prazno.
Ipak, prilikom zapošljavanja, ako mu je to polje prazno, neće moći proći dalje procedure, osim ako naknadno ne upiše neku od narodnosti.
Tako, prema predloženom, upis ovih podataka vrši se na osnovu izjave građanina ili roditelja, staratelja, usvojitelja, ako je u pitanju dijete. Upis se vrši u matičnu knjigu rođenih, državljana i/ili ličnu karti, po izboru, a može i tražiti da se ne upiše pripadnost, što matičar također mora navesti. Građanin može tražiti i naknadni upis podataka.
Nadalje, navodi se da se za popunu upražnjenih radnih mjesta u institucijama Bosne i Hercegovine i učešće u izbornom procesu izjava o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim dostavlja matičnom uredu na provjeru ili naknadni upis.
Kada su u pitanju načela na kojim je zakon utemeljen, u prijedlogu se navodi kako je “temeljna odrednica Ustava Bosne i Hercegovine konstitutivnost i jednakopravnost konstitutivnih naroda koja se najkonkretnje očituje u primjeni Izbornog zakona BiH i u primjeni ustavnih odredbi o zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda i ostalih pri zapošljavanju u tijelima vlasti i javna preduzeća i institucije na svim nivoima vlasti”.
Zastupnici bi 27. aprila trebali govoriti i o donošenju odluke o upućivanju zahtjeva za dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini po ubrzanoj proceduri, što je prethodno usvojio Dom naroda Parlamenta BiH, koji je pak, zbog načina glasanja delegata iz SNSD-a i HDZ-a, na prošloj sjednici propustio usvojiti zakonska rješenja ključna za nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu su i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.