Ključno političko pitanje u Bosni i Hercegovini još uvijek nije riješeno. Izmjene izbornog zakona još uvijek vise kao Damoklov mač iznad bh. političkog neba.
Rok od šest sedmica koji je visoki predstavnik Christian Schmidt ostavio političkim akterima u BiH je prepolovljen. U preostale tri sedmice može se očekivati još jedan zamah u ovom pogledu, a kako Klix.ba saznaje tako nešto će se desiti.
Sve parlamentarne stranke trebale bi sjesti za sto i još jednom razmotriti sve opcije za dogovor. Šanse da se pronađe kompromis su male, ali je suština u otvaranju procesa na koji je Schmidt pozivao. Ponašanje stranaka u tom pogledu treba posmatrati u kontekstu predizborne kampanje, koja zvanično počinje za dvije sedmice.
Ako se osvrnemo na ideju nametanja političkog segmenta izbornog zakona i nametanje tehničkih dijelova, što je Schmidt već učinio, onda se može reći da je, u odnosu na druge stranke, HDZ u boljoj poziciji. To je vidljivo iz njihovog dosadašnjeg ponašanja i poruka koje su odaslane i iz OHR-a, ali i iz američke i britanske ambasade. Jasno je da bez slanja signala da se stranke mogu dogovoriti prije ili nakon izbora, Schmidt neminovno kreće u nametanje, što bi prema do sada poznatim detaljima više trebalo odgovarati HDZ-u.
U trenutnim okolnostima probosanske stranke mogu pokazati da žele dogovor, ali na fer osnovama. Mogu ponuditi konkretan prijedlog izbornog zakona koji će riješiti svako pitanje, uključujući i implementiranje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Čak i ukoliko HDZ odbije takvo nešto, ostat će poruka da je dogovor moguće tražiti. A kompromis je moguće tražiti u smanjivanju famoznog cenzusa (3%) koji se procurio u draftu kao osnove za izbor delegata u federalni Dom naroda.
Kompromis je moguće tražiti u smanjivanju broja potrebnih delegata za predlaganje i izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH u Domu naroda. Dosadašnjih šest potrebnih delegata Schmidt je planirao podići na osam, što je vjerovatno i najveća zagonetka u cijelom procesu jer ostaje nejasno zbog čega bi se ta stavka mijenjala. Generalno, evidentno je da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati ni na kakvu opciju kojom se određeni kantoni izbaciju iz priče o izboru delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda.
Šta se može desiti u narednom periodu?
Kao potencijalni scenarij može se uzeti da Schmidt sačeka da li postoji spremnost stranaka da razgovaraju. Ukoliko te spremnosti bude njegova reakcija će možda biti odgođena. Međutim, ukoliko se na tom planu ništa ne bude dešavalo, to će olakšati i Schmidtu u njegovoj prvobitnoj nakani da nametne izborni zakon.
U krajnjem slučaju do 15. septembra bi većina tih stvari trebala biti iskristalisana.