Politička pozadina mise u Sarajevu: Nametanjem mantre o “ugroženosti Hrvata” do “trećeg entiteta”

Preporučujemo

Pored historijskog, ideološkog i moralnog aspekta, organizacija mise u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova za žrtve iz Bleiburga, koja je najavljena za 16. maj, ima svoju izraženu političku dimenziju.

Upravo je u političkim krugovima izrežiran događaj koji je u posljednjim danima uznemirio javnost u Bosni i Hercegovini. Opskurno udruženje Počasni bleiburški vod je posrednik, a Katolička crkva izvođač radova koje su “naručili” oni koji se u javnosti predstavljaju kao nosioci evropskih vrijednosti.

- -

Sasvim je razumno bilo očekivati žestoke reakcije iz Sarajeva nakon što je objavljen program obilježavanja 75. godišnjice “bleiburške tragedije”, kako nazivaju stradanje pripadnika ustaškog režima koji su ubijeni u maju 1945. godine u austrijskom Bleiburgu, a koji je podrazumijevao i misu u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu.

Niz zvaničnika, političkih stranaka, vjerskih i ostalih javnih ličnosti negodovao je zbog najavljene manifestacije kojom se nastoji rehabilitirati pokret koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata upravo u Sarajevu u smrt odveo oko 10.000 osoba.

Uporedo sa prvim kritikama, stiglo je i saopćenje nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS), kojom upravlja Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, a u kojem su te kritike nazvali neprimjerenim, zlonamjernim i gnusnim, te kao “još jedan u nizu sistematskih napada na Katoličku crkvu i Hrvate u BiH”.

Koliko je smislena teza da su kritike na račun organiziranja komemoracije i mise posvećene pripadnicima ustaškog pokreta dio “sistematskih napada na Katoličku crkvu i Hrvate”, najbolje može ilustrirati paralela sa odnosom prema toj manifestaciji u regionu i Evropi.

- -

Austrija, u kojoj je katoličanstvo dominantna religija, zabranila je okupljanja na Lojbaškom polju kraj Bleiburga. Koruška Katolička crkva odbila je prošle godine molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise zbog toga jer se ona “politički instrumentalizira”, te jer šteti ugledu Katoličke crkve. U suprotnom bi se tamošnjoj Katoličkoj crkvi, pojasnili su, mogao fakturisati “nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru”, što dovoljno govori o načinu na koji Evropa doživljava bleiburške žrtve i današnje sljedbenike ustaške ideologije.

Odbijenica iz Austrije, međutim, nije ocijenjena kao “još jedan u nizu sistematskih napada na Katoličku crkvu”. Kritika iz Sarajeva, zasnovana na identičnim argumentima, je upravo tako interpretirana. Suvišno je dokazivati da Sarajlijama ne smeta misa kao vjerska ceremonija, za što nije ni potrebno podsjećati na višestoljetnu tradiciju tog grada. Dovoljno je samo podsjetiti kako izgledaju Božićne mise polnoćke u glavnom gradu BiH.

Izvor: Faktor/Index.ba

Najnovije

Veliki dio Sarajeva cijeli dan bez vode, radovi neće biti gotovi do jutarnjih sati

Dijelovi Sarajeva od jutros su bez vode zbog izvođenja radova na uvezivanju dijela rekonstruisanog potisnog cjevovoda DN 700 za...