Rat u Ukrajini dao je novi značaj baltičkim državama i zemljama srednje i istočne Evrope koje su geografski najbliže Rusiji – posebno Poljskoj. Varšava je odlučna da uči iz svoje historije i pomogne Ukrajini da dobije rat.
Ako je podrška Poljske Ukrajini naizgled neograničena, dolazi iz duboko ukorijenjenog uvjerenja da će, ako Rusija ne bude poražena, sama Poljska postati meta.
Sigurnosni problemi naveli su Poljsku da modernizira svoju vojsku i poveća potrošnju za odbranu do četiri posto svog BDP-a ove godine, što je najveći postotak među svim zemljama NATO-a, rekao je premijer Mateusz Morawiecki.
“Ako sada ne podržimo Ukrajinu, biće novih meta za Vladimira Putina. Ruski političar je nedavno predložio da Rusija treba da ‘denacifikuje’ još šest zemalja nakon Ukrajine, uključujući Poljsku. Ono što sada radimo, radimo iz solidarnosti i podrške žrtvama”, rekao je Paweł Jabłonski, zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova.
Kaže da cijelo poljsko društvo smatra da ako Rusija uspije u Ukrajini, doći će do novog rata, a nakon toga još jednog…
“Osjećaj je da će naša osnovna sigurnost i naša nezavisnost biti u opasnosti ako Rusija pobijedi”, smatra novinar Łukasz Jankowski.
Drugi strah je da će ruske trupe kombinovati teritorije otete od Ukrajine i “stvoriti vladu poput one u Minsku”.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, međunarodni ugovor između Rusije i Bjelorusije koji su 1997. potpisali ruski predsjednik Boris Jeljcin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko stvorio je osnovu za uniju između dvije bivše sovjetske republike. Obje zemlje su održale svoju nezavisnost, ali Lukašenko je uvijek podržavao ruske vojne inicijative bez direktnog učešća u njima.
Ako se rat u Ukrajini oduži, neki u istočnoj Evropi strahuju da bi Rusija na kraju mogla ciljati na baltičke države, piše France24.
“Ovaj rat nije oko teritorije Ukrajine, već zbog nezavisnosti istočne Evrope. Zato moramo podržati Ukrajinu i ne bi trebalo biti ograničenja za ovu pomoć”, rekao je Jankowski.
Prilika za razvoj uloge srednje Evrope bila bi kroz budući poljsko-ukrajinski sporazum, koji bi mogao biti potpisan u narednim sedmicama ili mjesecima. Upoređujući to sa Jelisejskim sporazumom između Francuske i Njemačke, Jabłoński je rekao da će to biti širok sigurnosni, kulturni i ekonomski sporazum.
Ugovor sigurno ne bi bio alternativa NATO-u, zamjenik ministra vanjskih poslova.
“Želimo da ojačamo NATO i da budemo pokretačka snaga u njemu“, rekao je.
