Poljoprivredni proizvođači u BiH koji muku muče s iznimno visokom cijenom repromarijala i sjemena, a posebno u ovom razdoblju prije početka sjetve, imaju jedan problem zbog kojega smanjuju ukupnu proizvodnju, dok su neki prisiljeni i odustati od ovog oblika privređivanja.
Riječ je o situaciji u kojoj je BiH jedina zemlja u Evropi koja još uvijek nije uvela mjeru plavog dizela, odnosno nije oslobodila gorivo za poljoprivredne strojeve poreznih imena, a takvo stanje, ističu proizvođači, dodatno otežava domaću proizvodnju hrane koja jednostavno ne može biti dovoljno konkurentna, ali ni isplativa.
Samo za obavljanje jesenske sjetve poljoprivrednik Petar Dragojlović potroši oko 2000 litara goriva.
Kada se tome dodaju i poslovi prihrane, a potom i berbe te žetve, gorivo je jedan od najvećih izdataka za poljoprivrednu proizvodnju, javlja BHRT.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača BiH, nedavno je za Večernji list upozorio kako je u 2021. godini došlo do velikoga vala skupljanja, počevši od goriva pa do gnojiva, a sve zajedno predstavljalo je jedan iznimno veliki udar na domaće poljoprivredne proizvođače. Sve to vodi u situaciju u kojoj ljudi odustaju od poljoprivredne proizvodnje jer je jednostavno neisplativa.
– Jeste li čuli da je ijedan političar spomenuo jesenas problem poljoprivrede, u vrijeme kada je gnojivo bilo iznimno skupo – istaknuo je Usorac, koji je rekao kako je jedan od načina pomoći plavom dizelu za poljoprivrednike.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za Večernji.ba je objasnio šta bi sve trebalo napraviti kako bi se povećala domaća proizvodnja, odnosno kako bi se promijenilo stanje u kojem uvozimo velike količine hrane iz inozemstva.
Uz opasku kako je bez zaštite domaćeg proizvođača nemoguće povećati proizvodnju hrane u BiH, upozorio je na situaciju u kojoj su, primjerice, gnojiva poskupjela više od 400 posto, dok su otkupne cijene proizvoda iste već 15 godina. Kao jedno od rješenja nameće se, smatra, uvođenje plavog dizela, ali i povećanje iznosa poticaja, kao i kapitalnih investicija te bismo tek tada mogli govoriti o pravom oporavku domaće proizvodnje.