Prašuma Janj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja UNESCO-a

preporučujemo

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a danas je donio odluku kojom je prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a.

Prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” proširene su sa lokalitetima iz još šest država potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne i kulturne baštine i to s lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švicarske i Bosne i Hercegovine. Među 15 novih zaštićenih područja u okviru ove serijske nominacije nalazi se i prašuma Janj kod Šipova.

Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine na ovu prestižnu Listu svjetske baštine. Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

Lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” trenutačno je najveće serijsko dobro Svjetske baštine. Sa 94 lokaliteta u 18 zemalja, jedino je mjesto svjetske baštine u svijetu koje povezuje toliko komponenata. Obuhvaća područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švicarskoj i Ukrajini. To zahtijeva prekograničnu suradnju i oslikava bliski odnos bukove šume s europskom kulturom.

Sve je počelo 2007. godine sa “Praiskonskim bukovim šumama Karpata”, deset područja u Slovačkoj i Ukrajini – što je prekogranična svjetska baština od samog početka. Upisom “Drevnih bukovih šuma Njemačke” na Listu svjetske baštine 2011. godine prošireno je za pet sastavnih dijelova. 2017. godine dodata su 63 dodatna područja iz deset zemalja. Današnjom odlukom prošireno je za još 15 lokaliteta iz 6 zemalja.

Bukove šume su sjenovite i ljeti izgledaju mračno, a mogu se čak činiti i siromašnima vrstama u poređenju sa nekim mješovitim listopadnim šumama. To se, međutim, sigurno ne odnosi na bukovu šumu u njenom prirodnom stanju. Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10 000 vrsta životinja. Stoga je to svjetska baština sa budućnošću. Vrhunsko remek-djelo bez granica.

Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine, u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope““, na ovoj prestižnoj Listi svjetske baštine našlo se još jedno dobro iz Bosne i Hercegovine, pored do sada upisanih dobara: Područja Starog mosta Starog grada Mostara; Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.

Najnovije

Evropski zvaničnici se oprostili od Merkel: Bez vas će EU biti kao Pariz bez Eiffelovog tornja

Njemačka kancelarka Angela Merkel broji posljednje dane na ovoj funkciji, a samit Evropske unije koji se jučer i danas...