Pitanje izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru ponovo je izazvalo burne reakcije javnosti i stručnjaka. Sumnje u legalnost radova, političke tenzije i neriješena pitanja u vezi s Centralnom zonom grada podstakli su javnu raspravu koja otkriva dublje probleme u funkcionisanju vlasti, poštivanju zakona i međunacionalnim odnosima u Mostaru.
Početkom aprila Udruženje građana “Mostarski krug” održalo je javnu raspravu o legalnosti izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u centralnoj gradskoj zoni.
Stručnjaci iz oblasti prava, urbanizma i građevinarstva iznijeli su niz dokaza koji ukazuju da se izgradnja objekta odvija bez valjane dokumentacije, saglasnosti gradskih vlasti i u suprotnosti s važećim zakonima.
Prema prezentiranim dokumentima, radovi na zgradi HNK započeli su 1996. godine bez potrebnih odobrenja, a u posljednje dvije godine prošireni su na susjedne javne gradske parcele. To je ocijenjeno kao uzurpacija zajedničkog zemljišta.
Uprkos ranijim upozorenjima međunarodne zajednice, uključujući i zabranu radova iz OHR-a, rješenjima gradske inspekcije o obustavi radova i pečaćenju objekta, izgradnja je nastavljena, a uz podršku bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika – Ljube Bešlića i Marija Kordića.
Trenutno stanje u toj zoni odražava haotičnu, neregulisanu i politički motivisanu izgradnju.
Dodatnu kontroverzu izaziva činjenica da je izgradnja HNK-a finansirana i iz budžeta Vlade Republike Hrvatske te Vlade Federacije BiH.
Iz “Mostarskog kruga” tvrde da takvo jednostrano djelovanje ignorira suštinu Rimskog sporazuma iz 1996. godine, kojim je Centralna zona (Distrikt) definisana kao prostor zajedništva i integracije, a ne podjela.
Učesnici rasprave jednoglasno su zaključili da ovakav pristup narušava međunacionalno povjerenje i potencijalno ugrožava mir u Mostaru.
Kao odgovor na ove navode, iz “Mostarskog kruga” najavljeno je slanje “Mostarskog upozorenja” na adrese visokog predstavnika Christiana Schmidta, članova Predsjedništva BiH, predstavnika Vijeća ministara te institucija Federacije i kantona.
U dokumentu će biti jasni zahtjevi: ispitivanje legalnosti gradnje, sankcionisanje nezakonitosti, donošenje regulacionog plana za Distrikt i ravnopravan tretman svih vjerskih i kulturnih zajednica.
Ovom zahtjevu prethodila je i reakcija samog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji se u prethodna dva izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a direktno osvrnuo na pitanje Centralne zone Grada Mostara.
Istakao je da je muftija Dedović tražio podršku i da je zahtijevao formiranje međunarodne ekspertne komisije koja će pomoći da se omogući gradnja Interkulturnog centra Mevlana.
Također je naveo da se ovaj Centar u Mostaru doživljava od strane hrvatske političke grupe, uključujući Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), kao strateški potez za afirmaciju bošnjačke prisutnosti u pretežno hrvatskom zapadnom dijelu grada.
“Očekujemo od visokog predstavnika i prijatelja iz međunarodne zajednice da u interesu jačanja multietničkog karaktera Grada Mostara i cjelokupnog bosanskohercegovačkog društva i države, svojim angažmanom pomognu i omoguće realizaciju našeg legalnog i legitimnog zahtjeva za izgradnju inkluzivnog Interkulturnog centra Mevlana na sakralnom prostoru Lakišića vakufa u Mostaru i da zaustave dalje sistemske opstrukcije i diskriminaciju Islamske zajednice”, poručio je muftija Dedović.
U najnovijem izvještaju istakao je da iz “Mostarskog kruga” tvrde da je projekat zaobišao procedure i da je izgradnja HNK-a simbol dominacije HDZ-a, u odnosu na nedostatak podrške bošnjačkim i srpskim inicijativama.
Schmidt je naveo i da su nakon pisma “Mostarskog kruga” pojedini politički zvaničnici, uključujući Denisa Zvizdića, Kemala Ademovića i Refika Lendu, zvanično zatražili njegovo učešće u rješavanju ovog slučaja.
Mostarsko muftijstvo je, s druge strane, optužilo gradske vlasti da planski blokiraju projekte Islamske zajednice. Gradonačelnik Kordić tvrdi da za Mevlana centar ne postoje zakonske osnove za izdavanje dokumentacije.
Međutim, najnoviji razvoj događaja baca dodatno svjetlo na pravne nedoumice.
Prema informacijama portala Mostar.live, Ministarstvo građenja HNK-a je reagovalo zbog nepostupanja gradske inspekcije i pokrenulo postupke protiv nelegalne izgradnje. To je, kako navode izvori, izazvalo nervozu u političkim strukturama koje stoje iza projekta.
Zbog toga je gradonačelnik Kordić, kako je napisao i sam, brzo odgovorio najavom podnošenja krivičnih prijava protiv kantonalnog inspektora Harisa Spahića i ministra građenja Bekira Isakovića.
Pravne institucije na višim nivoima, uključujući Tužilaštvo BiH, mogle bi imati završnu riječ, budući da se radi o objektu sa međudržavnim karakterom i podrškom susjedne države, što iziskuje posebnu pravnu pažnju.
Slučaj izgradnje HNK-a odavno je prevazišao okvire lokalne urbanističke rasprave. On je danas ogledalo pravne (ne)jednakosti, političke selektivnosti i urušavanja principa zajedničkog života u Mostaru.
Ako institucije ne reaguju, Centralna zona neće ostati simbol pomirenja, već može postati nova linija razdvajanja.