Desetog aprila 1941. na radiju na kojem je Pozajić bio jedna od ključnih osoba objavljeno je osnivanje fašističke NDH, a radio ubrzo nakon toga postaje Državna krugovalna postaja. Koju sedmicu nakon osnivanja NDH dirigent Mladen Pozajić utemeljio je Komorni zbor Hrvatskoga krugovala. Krugoval je bio među glavnim propagandnim sredstvima NDH, s čijeg su programa skinuta sva djela srpskih i jevrejskih autora, uvedene nove emisije poput “Za dom spremni”…
“Otkrivanjem posvetne ploče i prigodnim koncertom, u prisustvu premijera Kantona Sarajevo Edina Forte, ambasadorice Švedske u Bosni i Hercegovini Johanne Strömquist, rezidentne predstavnice UNDP-ja u BiH Steliane Nedere, te direktorice Srednje muzičke škole Tatjane Romanić, prigodno je obilježen završetak utopljavanja objekta Muzičke škole/Muzičke akademije u Sarajevu, u ulici Josipa Štadlera.”
Tako glasi vijest objavljena u četvrtak, 24. februara, na službenoj internet stranici Vlade Kantona Sarajevo. U kojoj stoji dalje:
“Projekt utopljavanja zgrade, koji se realizira u okviru šireg projekta „Zeleni ekonomski razvoj“, vrijedan je 700.000 KM. Za ovu namjenu Vlada KS izdvojila je 300.000 KM, Vlada Švedske 280.000 KM, dok su u ostatku sredstava participirali Općina Stari Grad, Grad Sarajevo i Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Projekt je realiziran u saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija – UNDP-om.
„Ovo je model koji Vlada želi primijeniti u cijelom Kantonu. Na sličan način, uz izmijenjen model finansiranja, Kanton će renovirati 40 javnih objekata, među kojima je najviše obrazovnih, od vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, do studentskih domova. To će biti projekt vrijedan preko 20 miliona KM“, istakao je premijer Forto.
Svašta nam je press služba kantonalne vlasti napisala u članku osim imena čovjeka po kojem je nazvana muzička škola koja se nalazi u srcu Sarajeva, stotinjak metara od čuvene Katedrale.
A nazvana je po Mladenu Pozajiću koji Edinu Forti i njegovim drugovima iz stranke i takozvane Četvorke nije sporan. Mustafa Busuladžić, Enver Čolaković ili Alija Nametak jesu ali Pozajić nije nimalo. Zato se valjda stalno skriva prošlost muzičara po kojem danas škola u centru glavnog grada nosi ime.
Zvanično, Pozajić je “rođen u Županji, a umro u Sarajevu 28.03.1979. godine. Od 1947. do 1963. u Sarajevu bio operni dirigent” i to je sve. Otkud Pozajić u Sarajevu i šta je radio do 1945. godine ni slova, ni u biografiji napisanoj na stranici škole ni u saopćenju Vlade Kantona Sarajevo.
Mladen Pozajić bio je dirigent i kompozitor. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studirao je komponiranje kod Blagoja Berse, dirigiranje kod Frana Lhotke i klavir kod Svetislava Stančića. Diplomirao je 1937. na Odjelu za dirigiranje. Usavršavao se u komponiranju u Parizu i Beču. Vodio je ili utemeljio zborove “Jablan”, “Sloga”, “Radić”, “Zora” i “Lisinski”. Vodio je Oratorijski zbor u zagrebačkoj Crkvi sv. Marka, a u periodu od 1930. do 1941. Zagrebačke madrigaliste.
Eh, onda slijedi najzanimljiviji dio biografije.
Za vrijeme NDH Pozajić je bio redovni profesor Muzičke akademije u Zagrebu te njezin rektor 1941. Osnovao je 1941. Komorni zbor Radija Zagreb i bio dirigent tog zbora do 1945. Napisao je kao samostalna djela Nekoliko riječi o dirigiranju (1942), Uvod u nauku o harmoniji (1942) i Savjeti mladom zborovođi (1942) – objavljeno i u nastavcima u listu Proljeće. Sarađivao je u periodici Hrvatski narod (1941), Književni tjednik (1941), Nova Hrvatska (1942), Proljeće (1943/44, 1944/45).
Desetog aprila 1941. na radiju na kojem je Pozajić bio jedna od ključnih osoba objavljeno je osnivanje fašističke NDH, a radio ubrzo nakon toga postaje Državna krugovalna postaja. Koju sedmicu nakon osnivanja NDH dirigent Mladen Pozajić utemeljio je Komorni zbor Hrvatskoga krugovala.
Krugoval je bio među glavnim propagandnim sredstvima NDH, s čijeg su programa skinuta sva djela srpskih i jevrejskih autora, uvedene nove emisije poput Za dom spremni…
Glazbeni program krugovala počinjao je i završavao ustaškim pjesmama.
Sestra Mladena Pozajića, Melita Lorković, udala se za Radoslava Lorkovića, čiji je djed Blaž bio ustaški diplomata kojeg će Jugoslavija 1947. godine strijeljati. Brat Melitinog supruga bio je Mladen Lorković, Pavelićev ministar vanjskih i unutarnjih poslova. Melitin sin detektirao je u knjizi o svojoj porodici “majčin salonski bečki antisemitizam i netrpeljivost prema Srbima”.
U razdoblju od 1926. do 1945. profesorica je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, kao koncertna pijanistica počinje karijeru 1937. Često nastupa u Hrvatskoj i inostranstvu. Nakon sloma NDH, u Hrvatskoj je nepodobna zbog javnih nastupa u ratnim godinama, ostaje bez posla i 1948. odlazi u Beograd, gdje do 1960. djeluje kao profesorica na tamošnjoj Muzičkoj akademiji, a potom je do 1972. profesorica i šefica klavirskog odjela na Conservatoire National Supérieur de Musique u Kairu. Od 1972. do smrti živi u Zagrebu.
Poslije rata je Mladen Pozajić osuđen na gubitak građanskih prava te se izdržavao svirajući po kafanama u malim gradovima. Tek nakon nekoliko godina dolazi u Sarajevo, radi kao korepetitor u Operi, zatim predaje u Muzičkoj školi i napokon od 1956. na Muzičkoj akademiji. Osnovna muzička škola u Sarajevu nosi njegovo ime.
Mladen Pozajić je imao puno više sreće od Alije Nametka ili od Mustafe Busuladžića koji je skončao strijeljan negdje u Pofalićima i za mezar mu se ni danas ne zna. Škola nazvana po Busuladžiću stalna je meta Forte i njegovih suradnika. Škola nazvana po Pozajiću, pak, nije. Štaviše, u njoj Forto svečano otkriva ploče.
